Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je potvrdila da je 2024. godina bila najtoplija ikad zabilježena, s temperaturom od oko 1,55 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. Ova informacija potvrđuje zabrinjavajući trend globalnog zagrijavanja koji se kontinuirano povećava. U posljednjih 10 godina (2015-2024), 10 najtoplijih godina zabilježenih su od kada se vrše mjerenja, što ukazuje na sve veći utjecaj klimatskih promjena na temperaturne ekstreme.
Prema WMO-u, pretpostavlja se da smo svjedočili prvoj kalendarskoj godini s globalnom srednjom temperaturom od više od 1,5°C iznad prosjeka 1850-1900. Ova informacija je alarmantna jer prelazak tog praga može dovesti do ozbiljnih posljedica po okoliš, ekosustav i ljudsko zdravlje. Klimatske promjene su već uzrokovale porast ekstremnih vremenskih događaja poput poplava, suša, požara i uragana, što ima ozbiljan utjecaj na živote ljudi širom svijeta.
Ovaj trend globalnog zagrijavanja zahtijeva hitnu akciju kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažile posljedice klimatskih promjena. Svjetske vlade i organizacije moraju zajednički raditi na postizanju ciljeva Pariskog sporazuma i smanjenju globalnog zagrijavanja na sigurnu razinu ispod 1,5°C. To zahtijeva smanjenje emisija fosilnih goriva, ulaganje u obnovljive izvore energije i promicanje održivog razvoja na globalnoj razini.
Klimatske promjene već imaju ozbiljan utjecaj na svijet oko nas, a njihov daljnji napredak može imati katastrofalne posljedice po život na Zemlji. Zato je važno poduzeti hitne mjere kako bi se spriječilo daljnje globalno zagrijavanje i sačuvala naša planeta za buduće generacije. Svi moramo preuzeti odgovornost za svoje postupke i promijeniti način života kako bismo doprinijeli očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama svijeta, već se osjećaju posljedice klimatskih promjena kroz ekstremne vremenske uvjete poput poplava, suša i požara. Ovi događaji uzrokuju veliku štetu po okoliš, poljoprivredu i infrastrukturu te ugrožavaju sigurnost i dobrobit ljudi. Stoga je važno poduzeti mjere prilagodbe i ublažavanja kako bi se smanjili negativni utjecaji klimatskih promjena i osigurala otpornost na ekstremne vremenske događaje.
Hrvatska vlada i lokalne vlasti moraju surađivati s civilnim društvom, znanstvenicima i stručnjacima kako bi razvile strategije prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. To uključuje ulaganje u infrastrukturu otpornu na klimatske promjene, promicanje održive poljoprivrede i šumarstva te podizanje svijesti o važnosti zaštite okoliša i očuvanja prirodnih resursa.
Održivi razvoj postaje ključni faktor u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju okoliša za buduće generacije. To zahtijeva promjenu načina razmišljanja i djelovanja kako bi se postigao ravnoteža između ekonomskog razvoja, društvene pravde i zaštite okoliša. Samo zajedničkim naporima i suradnjom možemo stvoriti održivu budućnost za sve ljude i životinje na Zemlji.
U konačnici, klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva hitnu i odlučnu akciju svih društvenih skupina. Svaki pojedinac, organizacija i vlada mora preuzeti odgovornost za svoje postupke i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena kako bi se sačuvala naša planeta za buduće generacije. Zajedničkim naporima i suradnjom možemo stvoriti održivu budućnost za sve i sačuvati prirodnu ljepotu i bogatstvo naše planete.
