Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u Crnoj Gori postoji 74 sela u kojima više niko ne živi, a 304 sela imaju 10 ili manje stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2011. godine, bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stanovnika koji u njima stalno žive. To znači da je broj napuštenih sela porastao u proteklom desetogodišnjem periodu.
Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje, tačnije 16 sela više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2011. godine na Cetinju su bila 43 sela sa deset ili manje stanovnika, a tada u osam niko nije živeo. Popisivači su u selima u kojima niko ne živi popisali samo napuštene kuće ili one u kojima neko ponekad dođe.
U Crnoj Gori trenutno živi 633.158 stanovnika, popisano je 217.441 domaćinstvo i 396.873 stanova, što ukazuje na porast stanovništva od dva odsto, odnosno za 13.000 u odnosu na poslednji popis.
Ovi statistički podaci ukazuju na trend depopulacije ruralnih područja u Crnoj Gori. Broj ljudi koji napuštaju sela i sele se u gradove predstavlja ozbiljan problem za održavanje tradicionalnog načina života u ruralnim krajevima. Ovo ima i ozbiljne ekonomske i socijalne posledice, kao što su smanjenje broja radne snage, zatvaranje škola i radnji, te gubitak kulturnog i tradicionalnog identiteta sela.
Jedan od glavnih razloga za napuštanje sela je nedostatak mogućnosti za zapošljavanje, naročito mladih ljudi. Radna mesta uglavnom se nalaze u urbanim sredinama, te mladi ljudi iz sela često odlučuju da se sele u gradove kako bi pronašli posao i perspektivu za budućnost. Takođe, nedostatak infrastrukture i usluga, kao što su zdravstvene ustanove, škole, transport, takođe utiče na odluku da se ljudi sele iz sela.
Ove statistike takođe pokazuju i demografski problem u Crnoj Gori. Sela sa malim brojem stanovnika su uglavnom naseljena starijim osobama, dok mladi ljudi odlaze u potrazi za boljim životom. Ovo može dovesti do starenja ruralnog stanovništva i smanjenja nataliteta, što može imati dugoročne posledice na demografsku strukturu zemlje.
Vlada Crne Gore mora preduzeti hitne mere kako bi se sprečio dalji trend depopulacije ruralnih područja. Ovo može uključivati stvaranje uslova za zapošljavanje u ruralnim područjima, poboljšanje infrastrukture, te podršku za pokretanje biznisa i poljoprivrednih gazdinstava. Takođe, važno je ulagati u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu kako bi se poboljšao kvalitet života u ruralnim područjima i ohrabrilo ljude da ostanu u svojim selima.
Takođe, važno je očuvati kulturno i tradicionalno nasleđe sela. Ruralna područja su često dom tradicionalnih zanata, običaja i folklora, te je važno podržavati i promovisati ove elemente kako bi se očuvala autentičnost sela. Ovo može uključivati organizovanje kulturnih manifestacija, sajmova, radionica i drugih aktivnosti koje će privući interesovanje kako lokalnih stanovnika, tako i turista.
Ovim merama, nadamo se da će se uspeti zaustaviti trend depopulacije ruralnih područja u Crnoj Gori. Sa pravilnim planiranjem i podrškom, ruralna sela mogu ponovo postati žive zajednice, sa perspektivom za budućnost. Očuvanje tradicionalnog načina života i kulturnog identiteta sela od suštinskog je značaja za celokupno društvo u Crnoj Gori.
