Amazonija izgubila šumu veličine Njemačke i Francuske

Vesna Vuković avatar

Amazonija, najveća prašuma na svijetu, suočava se sa ozbiljnim problemom krčenja šuma koji je rezultirao gubitkom ogromne površine zelenih površina. Novo istraživanje pokazalo je da je Amazonija izgubila oblast veličine Njemačke i Francuske zajedno zbog krčenja šuma u posljednjih četrdeset godina.

Prema istraživanju udruženja istraživača i nevladinih organizacija RAISG, krčenje šuma, uglavnom radi rudarstva i poljoprivrede, dovelo je do gubitka 12,5% biljnog pokrivača Amazonije od 1985. do 2023. godine. To se odnosi na površinu od 880.000 kvadratnih kilometara izgubljene šumske pokrivene površine širom devet zemalja koje obuhvataju Amazoniju – Brazil, Boliviju, Peru, Ekvador, Kolumbija, Venezuela, Gvajane, Surinam i Francusku Gvajanu.

Amazonija se smatra ključnom za borbu protiv klimatskih promjena zbog svoje sposobnosti da apsorbira ugljen-dioksid iz atmosfere. Međutim, RAISG upozorava na „ubrzanu transformaciju“ Amazonije koja rezultira „alarmantnim povećanjem“ korištenja zemljišta koje je nekad bilo prekriveno šumom, a sada je rezervisano za rudarstvo, usjeve ili stoku.

Stručnjaci ističu da su mnogi ekosistemi nestali kako bi napravili mjesta za velike pašnjake, polja soje i druge monokulture, ili su pretvoreni u jamice iskopavanja za zlato. Sandra Rio Kaseres iz peruanskog Instituta za opšte dobro, vjeruje da je gubitak vegetacije u Amazoniji direktno povezan sa velikom sušom i šumskim požarima koji su pogođeni nekoliko južnoameričkih zemalja.

Ovi podaci su alarmantni i ukazuju na potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se zaustavio daljni gubitak šuma. Amazonija je dom za mnoge biljne i životinjske vrste koje su jedinstvene za ovu regiju i njihov opstanak je ugrožen zbog krčenja šuma i uništavanja njihovog prirodnog staništa.

Osim toga, Amazonija igra važnu ulogu u regulaciji klimatskih promjena jer apsorbira velike količine ugljen-dioksida iz atmosfere. Uništavanje Amazonije može imati ozbiljne posljedice ne samo za lokalno stanovništvo i životinje, već i za cijeli planet.

Potrebno je poduzeti konkretne akcije kako bi se zaustavilo daljnje krčenje šuma i sačuvala Amazonija kao najveća prašuma na svijetu. To zahtijeva saradnju svih zemalja koje dijele ovu regiju i usvajanje održivih praksi koje će osigurati očuvanje ovog dragocjenog prirodnog resursa za buduće generacije.

Amazonija je dragocjeni dio naše planete koji treba zaštititi i sačuvati za buduće generacije. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati da ovaj ekosistem ostane integrisan i ujedno pruža životni prostor za mnoge biljne i životinjske vrste koje su jedinstvene za ovu regiju.

Vesna Vuković avatar