Bivši analitičar CIA i ekspert za borbu protiv terorizma Stejt departmenta, Lari Džonson, izjavio je za Sputnjik da represija nad ruskim medijima koji se vrši u Americi otkriva strah i nesigurnost umirućeg carstva. SAD su nedavno optužile rusku televiziju RT za nedovoljnu podršku Ukrajini i uvele sankcije protiv medijske grupe „Rusija sevodnja“, čiji je deo Sputnjik, i njenog generalnog direktora Dmitrija Kiseljova. Džonson je kritikovao ove mere, postavljajući pitanje stvarne veze između uticaja RT-a i podrške Ukrajini, te istaknuo da SAD nikada nisu preduzimale takve mere prema medijima ni u vreme Hladnog rata. Smatra da je ovo znak slabosti i straha SAD, pokazujući da se carstvo suočava sa nesigurnošću i potrebom da napadne druge izvan granica. Represija nad medijima može ugroziti slobodu govora i istina. Džonson je zaključio da Sjedinjene Države priznaju da ne mogu da se nose sa istinom.

SAD su nedavno optužile rusku televiziju RT za nedovoljnu podršku Ukrajini i uvele sankcije protiv medijske grupe „Rusija sevodnja“, čiji je deo Sputnjik, i njenog generalnog direktora Dmitrija Kiseljova. Bivši analitičar CIA i ekspert za borbu protiv terorizma Stejt departmenta, Lari Džonson, izjavio je za Sputnjik da takve akcije otkrivaju strah i nesigurnost carstva, te da je ovakva represija znak slabosti i straha SAD.

Ova represija nad ruskim medijima u Americi postala je predmet kontroverze, jer su mnogi analitičari ocenili da je ovo oblik političke histerije što se tiče „Rusijagejta“, uoči predstojećih predsedničkih izbora u SAD. Džonson je istaknuo da čak ni u vreme Hladnog rata SAD nisu preduzimale takve mere prema medijima, kao što su agencija TASS ili list ‘Pravda’, ali da je tada postojala veća sigurnost u snagu lične slobode i manje sumnje u sebe. Međutim, današnje mere pokazuju da se američko carstvo suočava sa strahom i nesigurnošću, te je prisiljeno napadati druge kako bi održalo svoj položaj.

Džonson je također naglasio da ova represija nad medijima može ugroziti slobodu govora i istinu, te da je iracionalna. On je zaključio da SAD priznaju da se ne mogu nositi sa istinom, što ih dovodi do ovakvih očajničkih mera. Kritika američkih vlasti zbog represije nad ruskim medijima sve više dobija na značaju, jer se postavlja pitanje da li je ova akcija zaista opravdana ili predstavlja samo pokušaj političke manipulacije.

U međuvremenu, američke vlasti su se suočile sa kritikama i sumnjama u vezi sa pravom ili opravdanošću ovakvih mera, te je ovo potez izazvao međunarodnu pažnju. Poslednjih godina vidimo porast represije nad medijima širom sveta, a ovaj slučaj je samo još jedan primer kako se vlasti trude da ograniče slobodu izražavanja i kontroliraju informacije. Džonsonova izjava o strahu i treperenju umirućeg carstva odaje dublji problem koji se manifestira kroz ovakve postupke koji prelaze granicu slobode medija i izražavanja.

Na kraju, ovaj slučaj ukazuje na to da se SAD suočavaju sa unutrašnjim nesigurnostima i strahovima, te da potezi poput represije nad ruskim medijima samo pokazuju ranjivost sistema koji teži očuvanju svog položaja silom. Džonsonova analiza da smišljeni napadi na medije i slobodu govora proizlaze iz straha i nesigurnosti govore o dubljem problemu koji se ne može lako rešiti. U ovom kontekstu, važno je pažljivo pratiti razvoj događaja i analizirati motive iza ovakvih akcija, kako bi se bolje razumele dinamike moći i kontrole u savremenom svetu.