Brionska deklaracija, poznata i kao zajednička izjava, objavljena je 19. jula 1956. godine postavila je temelje Pokreta nesvrstanih. Na sastanku na Brionima, održanom 18. i 19. jula 1956. godine, sudjelovali su Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, vođe Jugoslavije, Indije i Egipta. Na tom sastanku usaglašena su osnovna načela međunarodnih odnosa koja su kasnije poslužila kao osnova za stvaranje Pokreta nesvrstanih.

Iako je sastanak održan na Vangi, koji je bio Titov zaštićeni intimni kutak, sama deklaracija potpisana je u Beloj vili na Velikom Brionu. Declaracija je postavila temelje suradnje između nesvrstanih zemalja, odnosno zemalja koje nisu bile ni u bloku zapada ni u bloku istoka.

Pokret nesvrstanih bio je politički pokret koji je okupljao zemlje koje su odbijale pridružiti se vojnim blokovima tokom Hladnog rata. Pokret je osnovan na principima samoodređenja, suvereniteta, neagresije, nenasilja i ravnopravnosti svih država. Cilj Pokreta nesvrstanih bio je promicanje mira, nezavisnosti i solidarnosti među zemljama u razvoju.

Brionska deklaracija je bila važan korak u razvoju ovog pokreta jer je postavila temelje za suradnju između nekoliko ključnih zemalja koje su kasnije postale osnivači Pokreta nesvrstanih. Ova deklaracija također je ukazala na potrebu izgradnje mostova između zapada i istoka te na potrebu za nezavisnošću i suverenitetom svake zemlje.

Sastanak na Brionima bio je važan ne samo zbog potpisivanja deklaracije već i zbog otvaranja dijaloga između vođa različitih zemalja te razmjene ideja i iskustava. Kroz suradnju i solidarnost nesvrstane zemlje su tražile svoje mjesto u svjetskoj politici, odbijajući da budu puki posmatrači velikih sukoba između blokova.

Nakon potpisivanja Brionske deklaracije, Pokret nesvrstanih se sve više razvijao i rastao, privlačeći sve veći broj zemalja koje su dijelile iste ideale i vrijednosti. Danas, Pokret nesvrstanih okuplja 120 članica od kojih mnoge su same bili osnivači pokreta.

Jedna od ključnih karakteristika Pokreta nesvrstanih je bila njegova neutralnost u sukobima Velikih sila te njegova odlučnost da se bori za prava manjih i slabijih zemalja. Pokret je uvijek bio za neposrednu demokraciju i slobodu od tuđe dominacije, te se zalagao za potpuno suverenitet svake zemlje.

Brionska deklaracija nije samo bila početak Pokreta nesvrstanih već je postala simbol zajedništva i solidarnosti među zemljama u razvoju. Deklaracija je ukazala na potrebu za jačanjem međunarodne suradnje i zaštite suvereniteta svake zemlje, neovisno o njenom položaju u svijetu.

Jugoslavija, Indija i Egipat su uvelike doprinijeli razvoju Pokreta nesvrstanih, te su bili ključni igrači u promicanju ideala i vrijednosti pokreta širom svijeta. Njihova suradnja i zajednička deklaracija postavili su temelje za stvaranje jednog od najvažnijih političkih pokreta 20. stoljeća.

Danas, Pokret nesvrstanih nastavlja promicati mir, stabilnost i suradnju među zemljama u razvoju, te se bori za poštivanje ljudskih prava i demokraciju. Kroz svoje aktivnosti i inicijative, Pokret nesvrstanih nastoji stvoriti bolju i sigurniju budućnost za sve svoje članice.