Rekonstruirana DNK ptica s Novog Zelanda koja je izumrla prije otprilike 700 godina može promijeniti naše znanje o izgubljenim vrstama i povećati potencijal za njihovo oživljavanje, rekli su znanstvenici, prenosi ABC News.
Koristeći fosilnu kost ptice male šumske moe (Anomalopteryx didiformis), ptice koja ne leti i koja je lovila do izumiranja od strane stanovnika otoka koji su ovu vrstu smatrali delikatesom, istraživači su uspjeli sastaviti kompletan mitohondrijski genom i prvi nuklearni genom ove vrste, prema radu objavljenom u časopisu Science Advances. Šumska moa, gigantska ptičja vrsta blisko povezana s drugim pticama koje ne lete poput emua i noja, nekada je lutala gustim travnjacima i šumovitim predjelima Novog Zelanda, rekao je Scott Edwards, evolucijski biolog s Univerziteta Harvard i autor rada. Naučnici su uspjeli rekonstruirati njen genom sekvenciranjem drevne DNK i usporedbom s visokokvalitetnim genomom srodnog emua.
Istraživači su vjekovima pronalazili fosile šumske moe, rekao je Edwards. U prošlosti, istraživači su analizirali DNK devet vrsta šumske moe. Novo otkriće omogućilo je znanstvenicima da „zaista detaljno prouče cijeli genom“, odnosno cjelokupne kromosome, rekao je Edwards. Uspjeli su otkriti ranije nepoznate detalje o vrsti, poput vjerojatne veličine populacije i činjenice da su imali dobar osjećaj mirisa i oči koje su vjerojatno mogle detektirati ultraljubičasto svjetlo. Istraživači su također saznali da su ženke bile veće od mužjaka, što nije uobičajeno kod ptica.
Rekonstrukcija bi potencijalno mogla poslužiti kao preduvjet za proces oživljavanja vrste koja je ranije izumrla. „Čini se da je u domeni mogućeg. Mislim da će znanstvenici istraživati to,“ dodaje Edwards. „Važno je da se to radi s pažnjom i razumijevanjem etičkih i ekoloških posljedica.“ Ambiciozni planovi za vraćanje izumrlih vrsta poput ptice dodo i vunastog mamuta trenutno se prave.
Prije više vijekova šumske moe bile su među najvećim pticama na svijetu. Dok su neke vrste moa bile visoke i do 3,3 metra, mala šumska moa bila je nešto veća od ćurke. Ali nakon što su ljudi kolonizirali Novi Zeland, donoseći vrste koje nisu bile autohtone, poput polinezijskih pasa, vrsta je nestala. Šumska moa također je služila kao osnovna hrana za druge vrste na Novom Zelandu, kao što je gigantski orao, nekad najveća grabljivica na svijetu, koji je također izumro. „To je primjer kako ekosistem može opasti kada se eliminira važna grupa,“ napominje profesor.
Mnogi aspekti biologije moa ostaju misterija, rekli su istraživači. Dodatna sastavljanja genoma vrste omogućila bi dalja istraživanja genetske osnove osobina, prenosi Telegraf Nauka sa ABC News. Rekonstrukcija DNK šumske moe može otvoriti vrata novim saznanjima o izumrlim vrstama i mogućnostima za njihovo ponovno oživljavanje. Nastavak istraživanja u području genetike i ekologije mogli bi omogućiti povratak izgubljenih vrsta poput šumske moe. Ova studija predstavlja korak naprijed u razumijevanju biologije izgubljenih vrsta i pruža nadu za buduće projekte oživljavanja.
U zaključku, rekonstrukcija DNK ptica šumske moe sa Novog Zelanda pruža nove uvide u svijet izumrlih vrsta. Naučnici su uspjeli otkriti brojne zanimljive detalje o ovom gigantskom pticama, a potencijalno oživljavanje vrsta koje su nestale prije stoljećima može postati stvarnost. Važno je provesti daljnja istraživanja i razviti etičke smjernice za mogući proces obnavljanja izgubljenih vrsta kako bi se osiguralo da se to radi na odgovoran i ekološki održiv način. Ova studija otvara nova vrata za istraživanje i oživljavanje izumrlih vrsta, pružajući nadu za očuvanje biološke raznolikosti našeg planeta.
