Danas je teško sresti nekoga rođenog prije 80-ih godina 20. stoljeća a da se ne sjeća Dana mladosti. Svake 25. svibnja od 1945. do 1987. godine, od Vardara do Triglava, obilježavao se ovaj praznik kao rođendan doživotnog predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita.

Toga dana, odabrani predstavnik mladih predao bi štafetu Titu, koja je mjesecima kružila zemljom. Malobrojni spomenici iz poslijeratne Jugoslavije i građani koji su sudjelovali u sletovima na stadionu JNA u Beogradu podsjećaju na ta vremena.

Prva štafeta krenula je iz Kragujevca 1945. godine kao želja boraca Trećeg kragujevačkog bataljona, Prve proleterske brigade. Na svom prvom putu kroz ratom razorenu Jugoslaviju, prva Titova štafeta iz Kragujevca ponijela je Nadežda Kotnik Stevanović, a nosilo ju je više od 12 tisuća ljudi putem dugim preko 9.000 kilometara.

U Kragujevcu, u središtu grada, i danas postoji jedinstven spomenik podignut 1977. godine, djelo kipara Matije Vukovića, posvećen uspomeni na događaj i datum koji je obilježio cijelu drugu polovicu prošlog stoljeća.

Dana mladosti bio je jedan od najvećih državnih praznika u bivšoj Jugoslaviji, a obilježavanje je podrazumijevalo razne manifestacije i proslave diljem zemlje. Ljudi su se okupljali na stadionima, u parkovima i gradskim središtima, gdje bi se održavali kulturni programi, sportske igre i svečane povorke.

Manifestacija Dana mladosti simbolizirala je jedinstvo i bratstvo naroda Jugoslavije te je bila prilika za građenje nacionalnog identiteta. Sudjelovanje mladih ljudi u sletovima i prenošenju štafete bilo je obavezno te je bila velika čast biti izabran kao predstavnik svoje generacije.

Iako je Titov rođendan bio službeni razlog za obilježavanje Dana mladosti, praznik je imao puno dublje značenje. Bio je to dan kada su se svi Jugoslaveni osjećali jednima, dan zajedništva, solidarnosti i povjerenja u bolju budućnost.

Međutim, s raspauštanjem Jugoslavije 90-ih godina 20. stoljeća i smrću Tita, obilježavanje Dana mladosti prestalo je biti dio nacionalne tradicije. Praznik je postupno pao u zaborav, a generacije koje su odrasle u novim zemljama bivše Jugoslavije nemaju isti osjećaj povezanosti s tim datumom.

Unatoč tome, ostaci tog vremena i dalje postoje. Spomenici, poput onog u Kragujevcu, svjedoče o važnosti Dana mladosti u to doba i podsjećaju nas na vrijeme kada je bivša Jugoslavija slavila jedinstvo i solidarnost.

Jugoslavenski štafetni maraton bio je jedan od najprepoznatljivijih događaja vezanih uz Dan mladosti. Štafeta bi se prenosila kroz svih šest republika Jugoslavije te kroz pokrajinu Kosovo. Također, putovao je i u inozemstvo, na primjer u Egipat, Libiju, i druge zemlje prijatelje Jugoslavije.

Svi sudionici štafetnog maratona morali su proći posebnu obuku kako bi uspješno prenijeli štafetu i bili spretni u raznim sportskim disciplinama. Sam štafetni maraton bio je simbol jedinstva Jugoslavije i međunarodne solidarnosti, a svi su se dobrovoljno prijavljivali za sudjelovanje.

Iako su se vremena promijenila, mnogi se još uvijek prisjećaju Dana mladosti i svega što je on simbolizirao. Za neke je to bila prilika za slavlje i zajedništvo, za druge dan kada su se pokazivali nacionalna ponos i povezanost s ostalim narodima bivše Jugoslavije.

Dana mladosti možda više nema kao državni praznik, ali ostaje dio povijesti i sjećanja na prošla vremena. Može se reći da je to bio jedan od najznačajnijih društveno-političkih događaja bivše Jugoslavije koji je obilježio generacije ljudi diljem regije.