Današnji datum, 17. oktobar 2024., je 291. dan u godini, s 74 dana preostalih do kraja godine. U današnjem pregledu povijesnih događaja, započnemo s događajima iz 18. i 19. stoljeća. Francuski filozof Klod Anri Sen-Simon, rođen 1760., bio je socijalista utopista i učesnik Američkog rata za nezavisnost. Austrija i Francuska su 1797. sklopile mir u Kampoformiu, pri čemu je ukinuta Mletačka republika. Ferenc Deak, mađarski političar, rođen je 1803., a bio je glavni arhitekt dvojne monarhije Austro-Ugarske. Poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, umro je 1849., i bio je poznat kao „pjesnik klavira“ zbog svoje romantične glazbe.
Englez Henri Besemer je 1855. patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik, nazvan „Besemerov čelik“. Američki pronalazač Tomas Alva Edison je 1876. osnovao radionicu u Menlo parku, uključujući srpskog naučnika Nikolu Teslu. Druga Bečka mirovna konferencija završena je 1907., kodifikacijom pravila međunarodnog običajnog prava. Srbija, Bugarska i Grčka su 1912. objavile rat Turskoj, što je rezultiralo oslobođenjem gotovo cijelog Balkana od Turaka.
Italijanski svećenik Albino Lučani, poznat kao papa Jovan Pavle Prvi, rođen je 1912., a obavljao je dužnost samo 33 dana. Američki pisac Artur Miler, rođen 1915., poznat je po tragičnoj viziji modernog čovjeka kao žrtve različitih pritisaka. Američka filmska glumica Rita Hejvort, rođena 1918., bila je poznata kao seks simbol četrdesetih godina 20. vijeka. Kineski političar DŽao Cijang, rođen 1919., bio je arhitekta ekonomskih reformi osamdesetih godina.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio je 1996. šefa Savjeta bezbjednosti Rusije Aleksandra Lebeda, a 2001. grupa astronoma je pronašla osam novih planeta koje se okreću oko drugih zvijezda. U Mostaru je 2004. osveštana pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice, prvi hram u dolini Neretve u potpunosti obnovljen nakon rata. Ministri vanjskih poslova zemalja EU su 2006. usvojili preporuku da Rumunija i Bugarska budu primljene u članstvo Unije u 2007. godini.
Protekli događaji obiluju povijesnim važnošću i značajem za svjetsku kulturu, politiku i znanost. Od rođenja i smrti poznatih ličnosti do važnih događaja u međunarodnim odnosima, svaka od ovih točaka obilježila je svoje vrijeme i ostavila dubok trag. Nastavljamo pratiti s tvrdnjama o inovacijama u znanosti, ratovima i sukobima na globalnoj razini, kao i promjenama u političkom i društvenom kontekstu. Svakog dana nove priče se isprepliću i oblikuju svijet oko nas. Kroz praćenje povijesnih događaja, možemo bolje razumjeti razvoj civilizacije i njene izazove, te iz toga izvući pouke za budućnost.
