Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kritizirao je proces kojim je Hrvatska postala kosponzor rezolucije o Srebrenici, tvrdeći da je to učinjeno iza njegovih leđa na neustavan način. Milanović je istaknuo da takve odluke ne smiju biti donesene bez njegove suglasnosti prema Ustavu te je optužio premijera Plenkovića za nepoštivanje ustava.

Komentirajući situaciju novinarima, Milanović je upozorio da je Plenković prekršio ustavne ovlasti jer nije tražio suglasnost predsjednika za sudjelovanje Hrvatske kao kosponzora rezolucije o Srebrenici. Milanović je također istaknuo da premijer takvo protivustavno ponašanje može provoditi jer misli da neće biti nikakvih posljedica po njega.

Ova situacija nije prošla nezapaženo u hrvatskoj političkoj sceni te je izazvala podjele između vladajućih i oporbe. Opozicija je osudila postupak premijera te ga optužila za nepoštivanje ustava i za obilaženje institucija. S druge strane, vladajući HDZ branio je premijera Plenkovića tvrdeći da je odluka o podršci rezoluciji donesena na temelju demokratskih principa.

U međuvremenu, javnost je podijeljena oko ovog pitanja, s nekima podržavajući djelovanje premijera Plenkovića kao izraz solidarnosti, dok drugi kritiziraju postupak kao neustavan i bezobziran. Pitanje kako će se ova situacija razvijati u budućnosti ostaje otvoreno, sa spekulacijama o mogućim političkim posljedicama za premijera.

Rezolucija o Srebrenici usvojena je u Vijeću sigurnosti UN-a kao sjećanje na masakr nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, te kao potvrda posvećenosti UN-a u sprečavanju genocida. Hrvatska je bila dodana kao kosponzor rezolucije zajedno s više od 60 drugih zemalja, a podrška je pružena u duhu međunarodne solidarnosti.

U međuvremenu, hrvatska javnost je podijeljena oko podrške rezoluciji o Srebrenici, s nekim kritizirajući odluku kao nepotrebnu i štetnu za odnose između Hrvatske i BiH, dok drugi ističu važnost sjećanja na žrtve genocida i podršku UN-u. Također postoji zabrinutost oko političkih posljedica ove odluke, s nekim tvrdeći da će to dovesti do daljnjih podjela u hrvatskom društvu.

U međunarodnoj zajednici, rezolucija o Srebrenici je dočekana s općom podrškom kao znak sjećanja na žrtve genocida i kao poziv na prevenciju budućih zločina. Kritičari su međutim istaknuli da rezolucija može biti iskorištena za političke svrhe i da može poticati podjele između zemalja u regiji.

Proces donošenja rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a bio je obilježen složenim pregovorima i diplomatskim naporima, ali je na kraju uspostavljena kao simbol međunarodnog jedinstva u osudi genocida i kao podsjetnik na važnost poštivanja ljudskih prava. Hrvatsko kosponzorstvo rezolucije izazvalo je kontroverze u zemlji, ali je istovremeno izrazilo solidarnost s žrtvama genocida i potvrdu o važnosti borbe protiv genocida.

U konačnici, pitanje o podršci rezoluciji o Srebrenici ostaje otvoreno i daljnji razvoj situacije će ovisiti o političkim i diplomatskim nastojanjima relevantnih aktera. Važno je promatrati kako će se odvijati odnosi između Hrvatske i BiH i kako će se pitanje genocida rješavati u budućnosti kako bi se osigurala sigurnost i pravda za sve žrtve.