Novo istraživanje geologa objavljeno u časopisu Geologija otkrilo je uzrok ledenog doba koje se dogodilo prije 700 miliona godina na Zemlji. Naime, naučnici su zaključili da je dugotrajna niska emisija vulkanskog ugljendioksida pokrenula globalno ledeno doba koje je trajalo 57 miliona godina, poznato kao Sturtiansko ledeno doba.

Studija je inspirisana ledničkim ostacima koje su ostavile drevne glacijacije u južnoaustralijskom gradu Flanders Rejndžu, te je detaljno istraživala uzroke ovog ekstremnog ledenog doba. Korišćeni su tektonski modeli ploča kako bi se utvrdilo da su niske emisije vulkanskog CO2 i proces trošenja vulkanskih stijena u Kanadi bili ključni faktori koji su doveli do ovog dugotrajnog ledenog doba.

Glavna autorka studije, doktorica Adriana Dutkievič, izjavila je da je ovim istraživanjem uspješno rasvijetljena misterija zaleđenja Zemlje, te da je atmosferska koncentracija CO2 imala ključnu ulogu u regulaciji globalne klime tog perioda. Prema njihovim nalazima, atmosferski CO2 je bio ključni faktor u regulisanju klime jer u tom periodu nije bilo višećelijskih životinja niti kopnenih biljaka koje bi mogle uticati na atmosferski sastav.

Profesor Ditmar Miler s Univerziteta u Sidneju istakao je da je geologija bila presudna u formiranju klime tog perioda i da su tektonske reorganizacije ploča i erodiranje vulkanskog područja u Kanadi bili glavni uzroci niskih emisija CO2. Kao rezultat toga, atmosferski CO2 je pao ispod nivoa potrebnog za glacijaciju, što je dovelo do Sturtianskog ledenog doba.

Ovo istraživanje postavlja važna pitanja o budućnosti Zemlje, posebno u kontekstu evolucije superkontinenta Pangea Ultimi. Prema nekim teorijama, Zemlja će se u narednih 250 miliona godina ponovo spojiti u jedan superkontinent, ali sa mnogo nižim emisijama CO2. To bi moglo dovesti do novih klimatskih promjena na globalnom nivou.

Iako su geološke promjene spore i događaju se tokom dugih vremenskih perioda, važno je napomenuti da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem mnogo brže od prirodnih promjena. Ova nova studija se stoga može koristiti kao podsjetnik na to koliko je važno razumjeti i pratiti promjene u atmosferskim sastavima kako bismo sačuvali planetu Zemlju za buduće generacije.

U konačnici, ovo istraživanje pruža nova saznanja o uzrocima ledenih doba na Zemlji i postavlja temelje za dalja istraživanja o klimatskim promjenama i evoluciji planete. Geolozi su uspjeli rasvijetliti tajanstvenu prošlost Zemlje i dati nove uvide u to kako je klima Zemlje regulisana tokom miliona godina.