Zagreb je do 17. stoljeća još uvijek zadržavao srednjovjekovna obilježja zbog dugotrajne osmanske prijetnje. Grad je bio pun drvenih kuća i uskih ulica, ali se situacija postepeno mijenjala s promjenom sigurnosnih uvjeta. Grad se počeo izgrađivati, a plemstvo je počelo naseljavati Zagreb. Grad je postao reprezentativniji, a gradski oci su se mogli pozabaviti gradskim redom.

Na kraju 17. stoljeća, još uvijek su se domaće životinje slobodno kretale gradom. Gradski oci su održali sjednice kako bi uredili grad i pobrinuli se za čistoću. Na jednoj sjednici je odlučeno da krave i svinje moraju biti izbačene iz grada, dok konji mogu ostati u svojim stajama. Za krave i svinje su izgrađene nove staje u Podgrađu, koje se prostiralo od Manduševca preko Frankopanske ulice, Britanskog trga i Ilice. Samo tovne svinje smjele su se držati u gradu pod uvjetom da su pod kontrolom i ne mogu pobjeći na ulicu. Gradsko vijeće je odredilo rok za provođenje ovih odredbi do 24. travnja 1699. godine.

Ove povijesne činjenice govore o promjenama koje su se događale u Zagrebu sredinom 17. stoljeća. Grad je postajao reprezentativniji, a gradski oci su se posvetili uređenju grada i održavanju čistoće. Odluke o izbacivanju domaćih životinja iz grada svjedoče o nastojanju da se grad modernizira i prilagodi novim uvjetima. Sve ovo čini dio bogate povijesti grada Zagreba, koji se kroz stoljeća razvijao i mijenjao, ali uvijek zadržavajući svoj poseban šarm i identitet.