Različita alkoholna pića – votka, džin, rakija, viski, vino, pivo – imaju različite sastojke i postotak alkohola, što rezultira različitim učincima na organizam. Studija je istraživala da li se vrijeme apsorpcije alkohola razlikuje ovisno o vrsti konzumiranog pića.

Ključni faktor koji utječe na djelovanje alkohola je unos hrane. Prisustvo hrane u želucu usporava djelovanje pića jer ono sporije dospijeva u tanko crijevo. Puni želudac čak može smanjiti koncentraciju alkohola za četvrtinu.

Nasuprot tome, prazan želudac brže upija alkohol. Sličan učinak ima i unos vode. Genetski faktori (metabolizam metanola), spol (jače utječe na žene), dob i brzina konzumiranja također igraju ulogu.

S obzirom na ove činjenice, odgovor na pitanje da li se vrijeme apsorpcije alkohola razlikuje ovisno o vrsti pića je potvrdan. Žestoka pića se najbrže apsorbiraju, a miješanje s slatkim bezalkoholnim pićima ubrzava povećanje razine alkohola u krvi.

Ovisno o koncentraciji alkohola u različitim vrstama pića (postotak etanola), vino sadrži od 14 do 20%, dok pivo ima između 3 i 8% alkohola. Sva alkoholna pića nastaju preradom voća ili žitarica.

Žestoka pića se proizvode destilacijom prethodno fermentiranog pića, a s druge strane, vina, piva, šampanjci, jabukovača i vermut nastaju fermentacijom šećera ili žitarica.

Što se tiče dužine zadržavanja alkohola u krvi, opći odgovor je između 10 i 19 sati, ovisno o mnogim faktorima, uključujući vrstu pića i unos hrane. Osobi s razinom alkohola od 1 g/l može trebati između šest i deset sati da razina alkohola padne ispod zakonski dozvoljenog.

Čak i ispod zakonske granice, rizik od nesreće može biti povećan. Zbog toga je najbolje izbjegavati vožnju nakon konzumiranja bilo koje količine alkohola. Najsigurnija razina je 0,0 g/l, prenosi Jutarnji.hr.