Svakog jeseni, kada u skladu s tradicijom Večernjih novosti raspisuju natječaj za najbolju novinsku karikaturu, poznati Pjer, postavljaju se mnoga, često i bolna pitanja o položaju ove umjetničke discipline i onih koji je stvaraju.

Manifestacija koja će ove godine obilježiti 57. izdanje, jedno je od posljednjih utočišta za specifičan pogled na svijet, ali čak i oni koji kroz karikaturu gledaju svedrije na život, kada je riječ o njenom opstanku u javnom prostoru, ne mogu izbjeći skeptičnost.

Tošo Borković, dugogodišnji karikaturist Večernjih novosti, također rekorder po broju Zlatnih Pjera, smatra da je uređivanje karikature profesija koja umire. Malo je profesionalnih autora, a mladi karikatursti su rijetkost. Internet publikacije plaćaju daleko manje, pa je teško dobro živjeti od karikature. Iako su Večernje novosti tradicionalno mjesto za objavljivanje karikatura, u svijetu u kojem živimo umjetnost vizualnog komentara je danas potrebnija više nego ikad.

Prošlogodišnji dobitnik Zlatnog Pjera, Jugoslav Vlahović, također smatra da bi društvo trebalo pokazati više pažnje prema karikaturi. Dok sportisti, pisci i glumci dobivaju velike nagrade, karikaturisti su često zanemareni. Nagrade za karikaturu danas su teže dobiti nego ranije, zbog velike konkurencije i straha vlasti od karikature i satire.

Konkursi za karikaturu, iako bez državne podrške, popularan su vid promocije ove umjetničke discipline. Pjer je najugledniji, ali postoje i drugi, poput antiratnog konkursa u Kragujevcu ili Zlatne kacige u Kruševcu. U svijetu se također povećava interes za karikaturu, s novim nacijama koje se pridružuju već etabliranim državama poput Turske, Irana i Kine.

Konkurs Pjer pokrenuli su Slobodan Glumac i Dragan Savić 1967. godine, a na spisku dobitnika su vrhunska imena jugoslovenske i srpske karikature. Vlahović predlaže otvaranje muzeja karikature u kojem bi Pjer imao posebno mjesto, kako bi se sačuvala duga i bogata tradicija ovog umjetničkog oblika.