Zapadnjačka, industrijska ishrana značajno manjka u vlaknima i čini se iz temelja mijenja način na koji naša crijeva vare biljnu materiju. Naučnici istražuju da li broj mikroba koji mogu razgraditi biljna vlakna opada zbog načina ishrane. Voće i povrće su ključni dio čovječje ishrane, ali se istražuje kako naša tijela razlažu celulozu, najrasprostranjenije organsko jedinjenje na planeti.

Nova studija međunarodnog tima stručnjaka otkrila je prethodno nepoznate mikrobe u crijevima koji su sposobni razgraditi celulozu. Decenijama se vjerovalo da ljudi ne mogu razgrađivati celulozu kao krave, konji, ovce i drugi sisavci. Tek 2003. godine otkrivena je bakterija u ljudskim crevima koja može razgraditi ova vlakna. Na osnovu gena te bakterije, naučnici su pronašli slične mikrobe. Analiza fekalnih uzoraka testirala je crijevne mikrobiome ljudi iz različitih djelova svijeta i istorijskih perioda.

Otkriveno je da crijeva ljudi posjeduju nekoliko vrsta mikroba koji se hrane celulozom, a koje do sada nisu otkrivene. Sva tri mikroba pripadaju rodu ruminococcus i imaju gene povezane s razgradnjom celuloze. U fekalnim uzorcima lovaca-sakupljača, ruralne populacije i drevnih ljudi, ova tri mikroba su obilno prisutna. U modernim, industrijalizovanim društvima, međutim, ovih mikroba je mnogo manje.

Autorka studije, mikrobiolog Sara Morais sa Univerziteta „Ben Gurion“ u Izraelu, navodi da su ovi nalazi pokazatelj smanjenog broja ovih mikroba u ljudskim crijevima zbog prelaska na zapadnjački način života i ishrane. Postoji mogućnost da ako su mikrobi reda ruminococcus lišeni biljnih vlakana, njihov broj u crijevima će opadati. Naučnici strahuju da smanjenje broja ovih vrsta doprinosi slabijem metaboličkom zdravlju modernih ljudi.

Iako su biljna vlakna važna za zdravlje crijeva, mnogi ljudi ih nedovoljno konzumiraju. Prema preporukama, zdrave odrasle osobe trebaju konzumirati oko 25-30 grama vlakana dnevno. Međutim, većina ljudi konzumira manje od polovine te količine. Manjak vlakana u ishrani može dovesti do raznih problema sa probavom, uključujući zatvor, nadutost i lošu apsorpciju hranjivih tvari.

Hrana bogata vlaknima uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke. Osim što podržavaju zdravlje crijeva, vlakna također pomažu u održavanju zdrave težine, smanjenju rizika od oboljenja srca i dijabetesa te poboljšavaju opće zdravlje organizma.

Uzimanje probiotika može također biti korisno za zdravlje crijeva. Probiotici su korisne bakterije koje podržavaju ravnotežu crijevne flore, doprinoseći boljoj varenju hrane i jačanju imunološkog sistema. Kombinacija vlakana i probiotika može imati sinergistički efekt na zdravlje probavnog sistema.

Uz sve navedeno, važno je napomenuti da je svaka osoba jedinstvena i da individualne potrebe za vlaknima mogu varirati. Preporučljivo je konsultirati se sa nutricionistom ili ljekarom kako bi se odredila optimalna količina vlakana za vaše individualne potrebe.

U zaključku, istraživanja pokazuju da ishrana bogata vlaknima igra ključnu ulogu u zdravlju crijeva i općem zdravlju organizma. Pronalazak novih mikroba koji mogu razgraditi celulozu u crijevima ljudi ukazuje na važnost konzumiranja biljnih vlakana. Promjenom ishrane i uvođenjem više vlakana u ishranu, možemo poboljšati zdravlje probavnog sistema i doprinijeti općem dobrobiti organizma. Dakle, za zdravlje crijeva i cjelokupno zdravlje, esencijalno je konzumirati dovoljno vlakana i podržavati raznovrsnu ishranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i drugim izvorima vlakana.