Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u pismu upućenom senegalskim vlastima prvi put nazvao masakrom događaj iz 1944. godine kada je francuska vojska streljala zapadnoafričke vojnike u blizini Dakara, prestonice Senegala. Pismo je poslao povodom 80. godišnjice ubistava tokom Drugog svjetskog rata u Tiara, ribarskom selu na periferiji Dakara.
Između 35 i 400 zapadnoafričkih vojnika koji su se borili za francusku vojsku u Bici za Francusku 1940. godine ubili su, 1. decembra 1944. godine, francuski vojnici nakon, kako su Francuzi opisali, pobune zbog neisplaćenih plata. Zapadnoafrikanci su bili pripadnici jedinice pod nazivom „Senegalski strelci“, korpusa kolonijalne pešadije u francuskoj vojsci.
Prema istoričarima, bilo je sporova oko neisplaćenih plata u danima pre masakra, ali su 1. decembra francuske trupe okupile zapadnoafričke vojnike, uglavnom nenaoružane, i streljale ih. Senegalski predsjednik Basiru Diomaje Faye je potvrdio da je primio pismo, u koje je uvid imao Associated Press. Obraćajući se novinarima, Faye je rekao da bi Macronov korak trebao da „otvori vrata“ kako bi „cijela istina o ovom bolnom događaju Tiara“ konačno mogla da izađe na vidjelo.
„Dugo smo tražili završetak ove priče i vjerujemo da će ovoga puta francuska posvećenost biti puna, iskrena i saradnička“, rekao je Faye. U Macronovom pismu se navodi da Francuska mora da prizna da je tog dana sukob između vojnika i strelaca koji su tražili da im se isplate pune legitimne plate, pokrenuo lanac događaja koji su rezultirali masakrom.
„Također je važno utvrditi, koliko je to moguće, uzroke i činjenice koje su dovele do ove tragedije“, dodao je Macron. Pismo dolazi nedeljama nakon parlamentarnih izbora u Senegalu, na kojima je vladajuća partija PASTEF obezbedila definitivnu većinu, a pobjeda je dala novoizabranom predsjedniku Fayeju jasan mandat da sprovede ambiciozne reforme obećane tokom kampanje, koje uključuju veću ekonomsku nezavisnost od stranih kompanija, uključujući i francuskih.
Francuska i dalje ima oko 350 vojnika u svojoj bivšoj koloniji, uglavnom u ulozi podrške. Ovo pismo je važan korak ka pomirenju i priznavanju prošlosti, što je važno za izgradnju boljeg odnosa između Francuske i Senegala. S obzirom na sve veće rasprave o kolonijalnoj prošlosti i odnosima moći, ovakav gest Macrona može otvoriti put ka dubljem razumijevanju i pomirenju između dva naroda.
Senegal se suočava sa mnogim izazovima, uključujući ekonomsku nejednakost, siromaštvo i nedostatak pristupa osnovnim uslugama. Macronova inicijativa da prizna masakr iz 1944. godine može biti korak ka izgradnji povjerenja i saradnje između Francuske i Senegala u cilju rješavanja ovih problema.
Važno je da se prošlost prizna i da se nauči iz nje kako bi se izbjegli slični tragični događaji u budućnosti. Macronov gest pokazuje spremnost Francuske da se suoči sa svojom prošlošću i da gradi bolje odnose sa svojim bivšim kolonijama. Ovo je važan korak ka pomirenju i izgradnji partnerstva zasnovanog na poštovanju, jednakosti i razumijevanju.
Senegal ima bogatu istoriju i kulturu koja zaslužuje poštovanje i priznavanje. Macronov gest može biti početak nove ere saradnje i razumijevanja između Francuske i Senegala, što će donijeti koristi oba naroda. Nadamo se da će ovaj događaj biti početak novog poglavlja u odnosima između dva prijateljska naroda i da će doprinijeti izgradnji bolje budućnosti za sve.
