Prošli mjesec bio je drugi najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, prekinuvši niz od 13 mjeseci u kojem je svaki mjesec bio najtopliji, ali u Srbiji su temperature dosezale čak 10 stupnjeva iznad prosjeka.
Stručnjaci ističu da su uzroci toplih valova, kako globalno, tako i na lokalnoj razini, povezani s klimatskim promjenama.
„Razlog zašto živimo u doba globalnog zatopljenja su ljudi, jer svake godine dodaju veće količine ugljičnog dioksida u atmosferu nego prije, već 150 godina. Danas u atmosferi imamo 50 posto više ugljičnog dioksida nego prije“, kaže klimatolog Vladimir Đurđević za Euronews Srbija.
Ugljični dioksid čini manje od jednog posto ukupne atmosfere naše planete, ali je najvažniji u trenutnim raspravama i eliminiranje njegovih emisija do sredine 21. stoljeća predstavlja cilj najvećih svjetskih država.
Kako djeluje staklenički učinak?
Učinak stakleničkih plinova sastoji se u apsorpciji dijela Zemljinog zračenja od strane ugljičnog dioksida, koji potom emitira zračenje u svim smjerovima.
Što je više ovih plinova u atmosferi, teže je Zemljinom zračenju napustiti planetu, što dovodi do povećanja temperature. Povećanje ovog učinka zbog ljudskih aktivnosti dovodi do energetskog disbalansa u klimatskom sustavu, što na kraju dovodi do globalnog zatopljenja.
Tropske noći u glavnom gradu
Tijekom srpnja bilo je jako toplo čak i tijekom noći, posebice u urbanim sredinama. Na Vračaru je zabilježeno 21. tropska noć kada temperatura nije padala ispod 20 stupnjeva. Na periferiji grada u Batajnici bilo je nešto manje tropskih noći – 16. Razlog su toplinska otoci.
„To je zbog materijala od kojih su izgrađene urbane sredine koji imaju bolju sposobnost upijanja sunčevog zračenja i zagrijavanja od sunca. To su asfalt, beton, materijali od kojih su izgrađene sve naše urbane sredine. Oni se mogu zagrijati čak 20 stupnjeva pod istim sunčevim zračenjem u usporedbi s travom“, objašnjava meteorolog Ana Vuković Vimić za Euronews Srbija.
Gradovi diljem svijeta su i do 15 stupnjeva topliji u usporedbi s okolinom, dok toplinski otoci mogu biti i do 20 stupnjeva topliji od parkova u istom gradu. Najbolje rješenje je smanjiti površinu koja se zagrijava i koja noću emitira veliku toplinu, a to uključuje zelenilo gradova.
Prema ranijim najavama glavnog urbanista Beograda Marka Stojčića, plan je da se u sljedeće dvije ili tri godine investitori koji grade nove zgrade u Beogradu obavežu da na njima grade zelene krovove, što je već standard u nekim skandinavskim zemljama.
Srbija također ima ekološki dug
Osim brige o smanjenju emisije ugljičnog dioksida, kako bi se proces globalnog zatopljenja konačno zaustavio, država širom svijeta treba pažljivije koristiti svoje resurse. Međutim, od prvog kolovoza Zemlja je u takozvanom ekološkom dugu, što znači da su do tog datuma u prosjeku iscrpljeni svi prirodni resursi koji se obnavljaju godišnje.
Za Srbiju je taj dan ekološkog duga došao čak ranije – 23. svibnja. S obzirom na to da godišnje resurse iscrpljujemo toliko brzo, ostatak godine živimo posuđujući od sljedećih generacija.
Klimatolog Vladimir Đurđević upozorava da postoje granice do kojih možemo trošiti resurse, ne dopuštajući planeti da ih obnovi, te da nakon toga nećemo moći adekvatno živjeti.
„Jedan od vrlo važnih resursa je čista voda koja treba biti dostupna svima. Vidimo da u mnogim dijelovima svijeta zbog klimatskih promjena sve teže dolazimo do čiste vode. Priča o ekološkom dugu je zapravo poziv svim ljudima da racionalnije i odgovornije upravljaju resursima koji su nužni za život na planetu“, zaključuje klimatolog.
