Norveška je nedavno najavila strogu minimalnu starosnu granicu od 15 godina za korištenje društvenih mreža, što znači da djeca mlađa od te dobi neće moći pristupiti tim platformama. Ova nova mjera dolazi nakon što je norveška vlada pokrenula kampanju protiv tehnoloških kompanija koje su optužene da štete mentalnom zdravlju djece.
Premijer Norveške, Jonas Gahr Støre, istaknuo je da će ova nova politika biti „teška bitka“, ali da je neophodno da političari djeluju kako bi zaštitili najmlađe od negativnih utjecaja algoritama na društvenim mrežama.
Iako Norveška već ima minimalnu starosnu granicu od 13 godina za korištenje društvenih mreža, istraživanje Norveške agencije za nadzor medija pokazalo je da više od polovine devetogodišnjaka, 58% desetogodišnjaka i 72% jedanaestogodišnjaka već koristi društvene mreže, što je potaknulo vladu na dodatne mjere kako bi zaštitila djecu.
Ova odluka Norveške dolazi u trenutku kada se sve više zemalja širom svijeta suočava s izazovima povezanim s mentalnim zdravljem djece i mladih povezanim s korištenjem društvenih mreža. Iako su društvene mreže postale sastavni dio svakodnevnog života, posebno među mlađom populacijom, sve veći broj istraživanja upućuje na negativne posljedice njihovog korištenja na mentalno zdravlje djece.
Brojne studije su pokazale da prekomjerno korištenje društvenih mreža može dovesti do anksioznosti, depresije, niske samopouzdanja, cyberbullinga i drugih problema mentalnog zdravlja kod djece i mladih. Zbog toga mnogi roditelji, pedagozi i stručnjaci pozdravljaju odluku Norveške da postavi strožu granicu za korištenje društvenih mreža kako bi zaštitila najmlađe od potencijalnih štetnih utjecaja.
Osim Norveške, i druge zemlje razmatraju slične mjere kako bi zaštitile djecu od negativnih aspekata korištenja društvenih mreža. U Sjedinjenim Američkim Državama, nekoliko saveznih država već je uvelo zakone koji zahtijevaju pristanak roditelja za korištenje društvenih mreža od strane maloljetnika, dok europske zemlje razmatraju uvođenje strožih propisa kako bi zaštitile djecu na internetu.
Prema istraživanjima, sve veći broj djece mlađe od 13 godina koristi društvene mreže, što upućuje na potrebu za dodatnim mjerama kako bi se zaštitila njihova privatnost, sigurnost i dobrobit. Ograničavanje pristupa društvenim mrežama za najmlađe može biti korak u pravom smjeru kako bi se osiguralo da djeca imaju sigurno i zdravo okruženje na internetu.
Uz stroge zakone i propise, važno je educirati djecu, roditelje i nastavnike o sigurnom korištenju društvenih mreža i tehnologije općenito. Kroz programe edukacije i informiranja, djeca mogu naučiti o potencijalnim opasnostima na internetu i kako se zaštititi od njih, dok roditelji mogu dobiti savjete o pravilnom nadzoru djece i postavljanju granica za korištenje tehnologije.
Kako tehnologija i društvene mreže postaju sveprisutne u svakodnevnom životu, važno je osigurati da djeca imaju sigurno i pozitivno iskustvo na internetu. Stroge mjere i propisi mogu pomoći u zaštiti najmlađih od potencijalnih opasnosti, ali su isto tako važne i edukacija, podrška i transparentnost u vezi s korištenjem tehnologije.
Kroz suradnju između vlada, tehnoloških kompanija, škola, roditelja i djece, moguće je stvoriti sigurno i odgovorno okruženje na internetu koje će poticati razvoj djece i mladih, bez negativnih posljedica po njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Odluka Norveške da uvede strogu minimalnu starosnu granicu za korištenje društvenih mreža može biti korak u pravom smjeru ka stvaranju zdravijeg i sigurnijeg internetskog okruženja za sve.
