Istraživači su dosad proveli niz testova i studija kako bi pokušali razumjeti koliko društvene mreže pridonose političkim podjelama. Jedan od takvih eksperimenata Stanfordovog instituta za istraživanje ekonomske politike (SIEPR) bio je usredsređen na više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama kojima je plaćeno da se uoči izbora drže dalje od platformi.
Ova, dosad najveća vježba deaktivacije korisnika društvenih mreža i prva koja je uključila Instagram, dala je jasne i nedvosmislene rezultate: ustezanje od korištenja Facebooka i Instagrama u danima prije glasanja imalo je mali ili nikakav učinak na politička mišljenja ljudi, njihova negativna mišljenja o drugoj strani ili uvjerenja oko tvrdnji o izbornoj prevari.
Stanfordovi istraživači pratili su promjene stavova više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama kojima je plaćeno da se uoči izbora drže dalje od platformi.
Kad je riječ o uticaju Facebooka na ono što ljudi vjeruju o aktualnim događajima, istraživači su došli do dva zaključka. Oni koji nisu bili na Facebooku lošije su odgovarali na pitanja kviza s vijestima, ali su istovremeno i manje nasjedali na široko rasprostranjene dezinformacije. To, kažu istraživači, sugeriše da platforma može biti važan kanal i za prave i za lažne vijesti.
Ova otkrića, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, u skladu su s glavnim zaključcima drugih eksperimenata o potencijalnom uticaju Facebooka i Instagrama na političke izbore, u kojima promjena feedova vijesti i ograničavanje ponovnog dijeljenja objava nije uspjelo smanjiti polarizaciju ili promijeniti uvjerenja o tome je li proces glasanja bio kontaminiran. Svi ti radovi zaključuju isto: uprkos uvriježenom mišljenju, Facebook i Instagram nemaju baš toliku sposobnost oblikovanja političkih stavova tokom predizborne kampanje, bar kad je riječ o američkoj političkoj sceni.
Ipak, Stanfordovi istraživači ne isključuju mogućnost da Facebook i Instagram polarizaciji pridonose na druge načine. Čini se tako da je korištenje Facebooka u sedmicama prije predsjedničkih izbora 2020. povećalo vjerovatnoću da će ljudi glasati za Donalda Trampa, a nešto manje za Džoa Bajdena. To bi moglo sugerirati da je Trumpova kampanja bila uspješnija u izgradnji podrške nego Bajdenov tim.
„Ovaj učinak nije bio sasvim statistički značajan pa ga moramo uzeti s rezervom. Ali, ako je stvaran, dovoljno je veliki da bi mogao uticati na ishod tijesnih izbora“, upozoravaju autori studije koja je tek dio opsežnog istraživačkog projekta, dosad najopsežnije i na dokazima utemeljene istrage o ulozi društvenih mreža u političkim procesima, u ovom slučaju američkim, ali s globalnim dosegom.
