U Srbiji je od početka godine potvrđeno deset slučajeva malih boginja, od čega je devet u Beogradu i jedan u Novom Sadu. Virus malih boginja jedan je od najzaraznijih, i ukoliko se ne sprovodi strog zdravstveni nadzor, može lako izmaknuti kontroli te dovesti do epidemije većih razmjera.

Gradski zavod za javno zdravlje u Beogradu navodi da je epidemiološka situacija u prestonici nepovoljna, te kako svakodnevno stižu nove prijave sumnje na morbile. Uzorci se šalju na analizu u Nacionalnu laboratoriju koja se nalazi u Institutu Torlak, a ovisno o dobivenim rezultatima, odlučit će se o daljnjim koracima te o tome hoće li biti prijavljena epidemija u prestonici.

Samo u posljednja dva dana male boginje su potvrđene kod šest osoba u Beogradu. Danas je pozitivan rezultat na morbile stigao za tri osobe- majku i sina (4), kao i za još jedno dijete (4). Majka je vakcinisana, dok dijete nije primilo vakcinu. Oni imaju blažu kliničku sliku i liječe se kod kuće u izolaciji. Drugi zaraženi dječak je vakcinisan i također ima blažu kliničku sliku. Novozaraženi nisu bili u kontaktu sa osobama kod kojih su male boginje ranije potvrđene, što brine liječnike jer se može desiti da virus lako izmakne kontroli zbog malog obuhvata vakcinisane djece u posljednjoj deceniji.

Dobar kolektivni imunitet, koji može spriječiti cirkulaciju virusa, postiže se ako je 95 posto djece vakcinisano, no Srbija godinama unazad ne uspijeva to dostići. Prema podacima Batuta, obuhvat prvom dozom vakcine bio je 74,8 posto djece 2021. godine, a 81,3 posto 2022. godine. To znači da je 2021. godine ostalo skoro 25 posto nevakcinisane djece (oko 15.000), a godinu dana kasnije skoro 20 posto (oko 12.000).

Tijekom tih dvije godine stvorena je grupa od 27.000 osjetljivih mališana na virus, djece koja nemaju nikakvu zaštitu od morbila. Male boginje nisu bezazleno oboljenje te mogu uzrokovati komplikacije poput upale pluća, upale moždanih ovojnica, pa čak i smrtnog ishoda.

Virusologinja u penziji Ana Gligić kaže da virus malih boginja još nema jak intenzitet kruženja, ali da se zahvaljujući vakcinaciji sada situacija mijenja. Ona navodi da je sigurno da će virus pronaći sve koji nisu vakcinisani, te da se sve mora pratiti i izolirati svaki zaraženi slučaj.

MMR vakcina koja štiti od tri zarazne bolesti- malih boginja, zaušaka i rubeole, po redovnom Kalendaru vakcinacije prima se u drugoj godini života i pred polazak u školu. Povjerenje u MMR vakcinu poljuljano je 1998. godine zbog studije koju je objavio prof. Endru Vejkfild u časopisu Lancet gdje je MMR vakcina povezana s autizmom. U međuvremenu je ta teza više puta opovrgnuta, a prof. Vejfild izgubio licencu za rad, ali je nepovjerenje nastavilo rasti. Sa razvojem interneta i društvenih mreža nastavljeno je plasiranje neistina ili poluistina o MMR vakcini, što dovodi do češćih epidemija u svijetu.

Od deset potvrđenih slučajeva malih boginja u Srbiji, troje pacijenata je bilo na bolničkom liječenju zbog komplikacija. Kako je saopštio Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ od 7. veljače 2024. godine na snazi su poštrene mere epidemiološkog nadzora nad malim boginjama u Srbiji. To znači da zdravstvene ustanove obavezno prijavljuju svaku sumnju na male boginje, te da se obavlja zdravstveni nadzor, epidemiološki nadzor, vakcinacija nevakcinisanih i nepromišnjeni, te vakcinacija osjetljivih osoba.