Već duže od desetljeća, teoretski se pretpostavlja da je maksimalna temperatura koju, pri ekstremno vlažnim uvjetima, zdrava osoba može podnijeti – 35 °C. Nakon prijeđene te granice, temperatura tijela bi nekontrolirano rasla.

Ta 35 °C mnogo je toplija nego što na prvu loptu djeluje.
Naime, govori se o temperaturi mokrog termometra (wet bulb temperature), što je zapravo temperatura običnog živinog termometra oko kojeg je omotana pamučna krpica namočena vodom, piše Klima 101.
Pri očitavanju 35 °C na ovakvom termometru, zrak je toliko zasićen vodenom parom da sprječava znoj s kože da ispari i tijelo se ne može rashladiti pa je subjektivni osjećaj temperature znatno viši.
Nekoliko suvremenih analiza preispitalo je valjanost ovog podatka iz 2010. godine, koji je široko prihvaćen u znanosti. Novi rezultati otkrivaju da je naš prag tolerancije na vrućinu niži nego što se vjeruje, a također se smatra da je prethodno korišteni model manje primjenjiv na stvarni svijet.
Unutar jednog eksperimenta iz 2022. godine, došlo se do brojke od 31 °C i vlažnosti zraka od 100% kao kritične temperature mokrog termometra za zdravu, mladu osobu.
Sa napretkom globalnog zagrijavanja, pitanja „koliko je zapravo previše toplo za ljude?” i „koja je to najviša temperatura koju možemo podnijeti?” nažalost postaju sve aktualnija. Svoje uvide u ovu problematiku odlučili su pružiti i znanstvenici iz Australije.
Prije pet godina, profesor Oli Jay s Medicinskog fakulteta i Zdravstvenog sveučilišta u Sydneyu počeo je dizajnirati komoru koja bi mogla imitirati današnje toplinske valove, ali i one koji se, u svjetlu klimatskih promjena, predviđaju za budućnost.
Komora, vrijedna 1,3 milijuna dolara, završena je 2021. godine i dopremljena u Sydney. Istraživači, uključujući Jaya, sada je koriste kako bi ispitali granice ljudskoga preživljavanja na vrućini.
Klimatska komora zapravo je mala prostorija u kojoj ispitanici mogu vježbati, odmarati i obavljati druge svakodnevne aktivnosti, ali i imitirati rad u tvornici odjeće, peglajući i šivajući.
Svakog minuta, znanstvenici mogu povećati ili smanjiti temperaturu za 1 °C, i to od 5 do vrela 55 °C. Kontroliraju i brzinu vjetra i simuliraju sunčevo zračenje pomoću infracrvenih lampi.
Ponad svega toga, može se podesiti i vlažnost zraka. A upravo je to ključna varijabla koja oblikuje utjecaj topline.
Procjene Olija Jaya i međunarodnog tima stručnjaka, objavljene krajem prošle godine u znanstvenom časopisu Nature, pokazuju da su granice preživljavanja temperature mokrog termometra za mlade između 26 i 34 °C, dok se za starije kreće u rasponu od 21 do 34 °C.
Ove su procjene inovativne iz nekoliko razloga: ne fokusiraju se samo na mlade, već i na stariju populaciju, a istovremeno su u komori testirali i izdržljivost različitih dobnih skupina u hladovini i na suncu, kao i u stanju mirovanja i pri vježbanju.
Ovo ljeto, prema preliminarnoj analizi Instituta za meteorologiju, moglo bi biti najtoplije ljeto ikad zabilježeno u regiji.
Vjerojatnost prelaženja graničnih vrijednosti mokrog termometra veća je u područjima s velikim vodenim površinama koje imaju tendenciju zagrijavanja i isparavanja, zasićujući zrak vodenom parom. A ako se sagorijevanje fosilnih goriva nastavi istim tempom, ona bi redovito prelazila u neprihvatljivu zonu u Južnoj Aziji i na Bliskom istoku već u ovom stoljeću, kaže studija koja se oslanjala na spomenuto mjerenje iz 2010.
Time su opasnosti možda čak i veće, kao i prostorno šire.
Osim ublažavanja klimatskih promjena kroz energetsku tranziciju i razvoj čistih tehnologija, radi smanjenja rizika, potrebne su i mjere prilagodbe na promijenjene klimatske uvjete, ali i unapređenje zdravstvenog sustava na čije bi savjete stanovnici mogli se osloniti pri visokim temperaturama, osobito kada su praćene visokom vlažnošću zraka.