Mart ove godine bilježi neuobičajeno visoke temperature, s trendom toplijeg vremena za ovo doba godine koji će se nastaviti. Klimatolog Vladimir Đurđević ističe da je za to odgovorno povećanje koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi od 50%, što pridonosi efektu staklene bašte i globalnom zagrijavanju planete. Analize pokazuju da je 2023. bila najtoplija godina ikad zabilježena, s planetom u prosjeku toplijom za 1,2 stupnja u odnosu na početak Industrijske revolucije. Đurđević upozorava na neizbježno sve toplija ljeta s temperaturama do 40 stupnjeva Celzijusa, s regijom kao rekorderom u porastu temperatura.

Toplotni valovi predstavljaju veliku prijetnju javnom zdravlju, s povećanim komplikacijama kod hroničnih bolesnika i starijih osoba, te prevremenim smrtnostima. Dok se fenomen El Niña slabi, smanjenje porasta temperatura se očekuje, ali globalno zagrijavanje neće prestati. Oko 40% ljudi reagira na vremenske promjene, od čega se 80% hroničnih bolesnika može osjećati loše u ovakvim uvjetima.

Dr. Milijana Balević savjetuje mediteransku prehranu, umerenu fizičku aktivnost od 30-40 minuta dnevno te dobar san kao adaptacijske mehanizme za suočavanje s vremenskim promjenama. Kontrola stresa i održavanje zdravih navika su također važni za opće zdravlje organizma. U slučaju pogoršanja stanja kod pacijenata s kroničnim bolestima, važno je potražiti liječničku pomoć.

Ukratko, klimatske promjene i globalno zagrijavanje su realnost s kojom se suočavamo, a prilagodba na promjene u vremenskim uvjetima i očuvanje zdravog načina života postaju sve važniji kako bismo zaštitili svoje zdravlje i okoliš za buduće generacije.