Paljenje strnjike na njivama tokom jeseni odmah nakon žetvenih radova u poljima je praksa koja se nastavlja svake godine, unatoč apelima da se to ne radi. Ova praksa može imati štetne posljedice kako po ljude, tako i po zemljište koje se na taj način tretira. Paljenje strništa uzima maha svake jeseni, a posebno je opasno kada gore njive duž autoputa. Vozači tako uleću u gust oblak dima, što može dovesti do saobraćajnih nesreća s teškim posljedicama.
Prema rukovodiocu Laboratorije za zemljište i agroekologiju novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Jovici Vasina, paljenjem biljnih ostataka na njivama nanosi se višestruka šteta. Paljenjem strništa uništavaju se mikroorganizmi u zemljištu, što može negativno utjecati na prinos. Gubitkom hranjivih tvari, posebno azota, zemljište se osiromašuje, što može dovesti do smanjenja prinosa i kvalitete njiva.
Preporuka savjetodavaca za poljoprivredne proizvođače je da ljušte strnjišta na 10 do 15 centimetara u cilju obogatiti zemljište humusom. Nakon toga, žetveni ostaci se mogu zaorati u zemljište kako bi se obogatili hranjivim tvarima. Alternativno, mogu se koristiti za proizvodnju peleta u bioenerganama, ali pod nadzorom stručnjaka za zemljište.
Nepoštovanje zakonskih mjera zaštite od požara može povući prekršajnu odgovornost, za koju su propisane visoke novčane kazne. Za pravna lica kazne se kreću od 300.000 do 1.000.000 dinara, za odgovorna lica u pravnim licima i fizička lica od 10.000 do 50.000 dinara, a za preduzetnike od 150.000 do 500.000 dinara.
U Srbiji su se pojavile bioenergane koje otkupljuju biljne ostatke s njiva i proizvode pelet. Međutim, potrebno je konzultirati stručnjake za zemljište kako bi se utvrdila količina organske materije u zemljištu prije nego što se biljni ostaci prepuste bioenerganama. Ukoliko količina organske materije nije dovoljna, savjetuje se usitnjavanje i preoravanje žetvenih ostataka kako bi se zemljište pravilno mineralno nahranilo.
Paljenje strništa na njivama treba prestati kako bi se sačuvala životna sredina, unaprijedili prinosi te zaštitila ljudska sigurnost. Svaki poljoprivrednik treba biti svjestan dugoročnih posljedica paljenja strništa i početi primjenjivati alternativne metode obrade zemljišta koje su ekološki prihvatljive i korisne za cjelokupni ekosustav. Važno je slijediti stručne preporuke i zakonske propise kako bi se očuvala kvaliteta zemlje i zaštitila okoliš za buduće generacije.
