Nedavne katastrofalne poplave u Jablanici, Federacija BiH, su rezultirale smrću 20 ljudi, no zanimljivo je da nitko od njih nije poginuo utapanjem u vodi. Forenzičari iz Trebinja i Foče, dr Dražen Damjanjuk i dr Boris Pejić, su identificirali i obdukcijom potvrdili smrt svih žrtava, otkrivajući da su stradali od zapušenja grkljana i dušnika zemljom i muljem ili su zadobili teške povrede od pada stena i drugog materijala.

Damjanjuk i Pejić su obradili tijela na temelju popisa nestalih Jablaničana, a među njima su bili i bračni par pronađen zagrljen u smrti te trudnica u sedmom mjesecu trudnoće. Iako su navikli raditi na teškim slučajevima, oba su forenzičara priznala da su sa osobitom teškoćom obavili ovaj posao zbog emotivnog tereta koji nosi takva situacija.

Osim bračnog para i trudnice, Damjanjuk je obdukovao i osam članova iste obitelji koji su stradali u poplavama, ostavljajući iza sebe samo malog dječaka. Količina zemlje i mulja koja se nalazila na tijelima bila je toliko velika da je bilo potrebno pola sata pomoćniku forenzičara da ih pripremi za obdukciju.

Ovo je samo jedan od tragičnih primjera posljedica koje mogu nastati uslijed prirodnih katastrofa poput poplava. Njihove priče se često ne čuju ili se ne obrati dovoljno pažnje na njih, no važno je osvijestiti koliko su takvi događaji opasni i moćni te provesti odgovarajuće mjere kako bi se smanjile štete i spasili životi.

Poplave su jedan od najčešćih prirodnih katastrofa koje pogađaju mnoge dijelove svijeta. One nastaju kada velike količine vode prelaze obalu rijeka, jezera ili mora te izazivaju poplave koje mogu uzrokovati velike štete na infrastrukturi, domovima, poljoprivredi i prirodnom okolišu. Uzrok poplava može biti obilna kiša, topljenje snijega, pucanje brana ili bujica.

BiH je jedna od zemalja koja je često pogođena poplavama, kao što je bio slučaj nedavno u Jablanici. Ovakve katastrofe mogu imati teške posljedice po ljude, domove i ekonomiju, te je važno da se poduzmu preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od poplava i poboljšala sigurnost stanovništva.

Vlade i lokalne zajednice trebaju ulagati u izgradnju zaštitnih sustava poput brana, nasipa i kanalizacija kako bi se spriječile poplave ili smanjile njihove posljedice. Također je važno educirati ljude o rizicima poplava i pružiti im informacije o tome kako se zaštititi i što učiniti u slučaju poplave.

Nadalje, potrebno je ulagati u sustav upozorenja i hitne reakcije kako bi se ljudi pravovremeno obavijestili o opasnosti i evakuirali na sigurno mjesto. Kroz suradnju i koordinaciju različitih institucija, organizacija i građana, moguće je smanjiti broj žrtava i materijalnu štetu uzrokovanu poplavama.

Na kraju, važno je naglasiti da je solidarnost i podrška ključna u suočavanju s posljedicama poplava. Građani, organizacije civilnog društva, vlade i međunarodne organizacije trebaju zajedno raditi na obnovi pogođenih područja, pružanju pomoći žrtvama i jačanju pripravnosti za buduće katastrofe.

Kroz zajedničke napore i angažman svih dionika, moguće je izgraditi otpornije društvo koje će bolje reagirati na prirodne katastrofe poput poplava i zaštititi živote i imovinu ljudi. Važno je ne zaboraviti na žrtve poplava i pružiti im podršku kako bi se što brže oporavile od traumatičnih događaja koje su doživjele.