Direktor Centra za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, Milivoje Ivanišević, izjavio je da je prema njegovoj evidenciji, od 625 Bošnjaka koji su navodno ukopani u Memorijalnom centru u Potočarima 2003. godine, njih 78 glasalo na lokalnim izborima 2004. godine. Ivanišević je također otkrio da su na groblju u Potočarima pokopani pripadnici muslimanskih snaga odgovorni za masovna ubistva Srba u srebreničkim selima. Među njima su bili skoro svi članovi štaba Osme operativne grupe, odgovorni za ubistva 13 meštana srpske nacionalnosti u selima Blječeva i Gniona, kao i u zasedama u Konjević Polju, Osmačama i Sandićima.
Srebrenica je bila poprište jednog od najvećih zločina u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. U julu 1995. godine, godinu dana pre nego što se predao međunarodnim vlastima u Holandiji, Ratko Mladić predvodio je jedinicu bosanskih Srba koja je zaklala i masakrirala oko 8.000 Bošnjaka, mahom muškaraca i dečaka. Te godine, vojne snage pod komandom generala Ratka Mladića zarobile su i kasnije ubile na hiljade Bošnjaka u enklavi Srebrenica, UN-om zaštićenom zoni koja nije pružala adekvatnu zaštitu.
Prema podacima Haškog tribunala, najveći broj bošnjačkih muškaraca i adolescentnih dečaka ubijen je u julu 1995. godine u masovnom pogubljenju. Ovaj zločin proglašen je genocidom od strane Međunarodnog suda pravde 2007. godine.
Nakon ovih događaja, Srebrenica se pretvorila u simbol stradanja Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini, a memorijalni centar u Potočarima postao je mesto sećanja i odavanja počasti žrtvama. Međutim, prema izveštaju Centra za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, postavlja se pitanje da li su svi pokojnici zaista bili nedužne žrtve ili su među njima bili i pripadnici muslimanskih snaga odgovorni za zločine nad Srbima.
Ove tvrdnje izazvale su kontroverzu i raspravu u javnosti, kako među istoričarima, tako i među političarima i običnim građanima. Neki tvrde da su ovi podaci nepotvrđeni i neutemeljeni, dok drugi podržavaju istraživanje i traže istinu o svim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
Srebrenica je i dalje bolna tačka ne samo za Bošnjake, već i za Srbe i ostale narode u regionu. Pitanja istine i pomirenja ostaju otvorena i predstavljaju izazov za sve učesnike u ratovima devedesetih godina prošlog veka.
Memorijalni centar u Potočarima i godišnja komemoracija žrtvama Srebrenice postali su simboli sećanja na stradanja i zločine koji su se dogodili tokom rata u Bosni i Hercegovini. Svake godine, hiljade ljudi posećuje ovo mesto kako bi odali počast i očuvali sećanje na žrtve genocida.
Ipak, činjenica da postoji i druga strana priče, koja govori o zločinima nad Srbima i drugim narodima tokom rata, otvara nove perspektive i postavlja nova pitanja o tragičnim događajima u Bosni i Hercegovini. Istina o ratu i zločinima ne sme biti selektivna i mora se istražiti sa svih strana, kako bi se sačuvala dostojanstvo svih žrtava i pravda postigla za sve strane.
U suštini, istraživanje Centra za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku otvara nove poglede na događaje u Bosni i Hercegovini tokom rata i ukazuje na kompleksnost situacije u kojoj su svi narodi bili žrtve stradanja i zločina. Važno je nastaviti sa istraživanjem istine o ratu i genocidu, kako bi se izbegli dalji sukobi i izgradila bolja budućnost za sve narode u regionu.
