Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, istaknuo je suštinu najnovijih promjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, a to je eliminacija predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, iz političkog života BiH. Višković je naveo da je to jasno vidljivo iz člana osam ovog zakona, te da izmjene imaju za cilj eliminaciju Dodika iz političkog života BiH.

Premijer Višković posebno je istaknuo dvije tačke iz člana osam koje je dodao Šmit. Tačka pet navodi da će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja izricati sudskom presudom koja će stupiti na snagu, dok tačka šest govori o kazni koja će rezultirati prestankom obnašanja službene dužnosti ili radnog odnosa. Prema Viškoviću, ove izmjene su nametnute kako bi se eliminirao Dodik iz političkog života BiH, a te promjene nisu bile prisutne u prethodnim zakonima.

Premijer je također istaknuo da su ove promjene napravljene kako bi se sprečilo da Srbi u Republici Srpskoj shvate prave namjere tih izmjena, te da ih treba odbaciti jer su nepravedne i nepristojne. Dodao je da Srbi već prepoznaju ovu prevaru i podvalu, te da institucije Republike Srpske ne bi smjele prihvatiti ove izmjene.

Ove izmjene Izbornog zakona BiH donose velike kontroverze i sukobe među političarima u BiH. Za mnoge, ove izmjene su uperene protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, te zahtijevaju daljnju analizu i raspravu. Međutim, premijer Višković jasno je izrazio svoje mišljenje o ovim izmjenama i istaknuo da su namijenjene isključivo eliminaciji predsjednika Dodika iz političkog života BiH.

Ova situacija dodatno zakuhava već složene političke odnose u BiH, te izaziva strahovanja od dodatnih tenzija i sukoba među političkim liderima. S obzirom na to da su izmjene Izbornog zakona BiH usmjerene protiv predsjednika Srpske, moguće je da će doći do novih političkih kriza i nemira u zemlji.

Ove izmjene također izazivaju sumnje u neovisnost i nepristranost političkih institucija i donositelja odluka u BiH. Mnogi smatraju da su ove izmjene donesene pod pritiskom stranih sila i da nisu u skladu s demokratskim principima i procedurama. Sve ovo doprinosi većoj polarizaciji i nepovjerenju među političkim liderima, te može dovesti do daljnjih podjela i kriza u zemlji.

U svjetlu ovih događaja, ključno je da politički lideri u BiH pronađu zajednički jezik i rješenja koja će voditi ka stabilnosti i pomirenju među različitim političkim entitetima. Potrebno je da se političari fokusiraju na interese građana i razvoj demokratskih institucija, umjesto na međusobne sukobe i političke igre moći.

Nadamo se da će lideri u BiH uspjeti prevladati ove političke krize i pronaći rješenja koja će voditi ka prosperitetu i miru u zemlji. Jedino zajedničkim naporima i dijalogom moći će se prevladati podjele i antagonizmi među političkim liderima, te izgraditi stabilna i demokratska BiH u kojoj će svi građani imati jednaka prava i šanse za bolju budućnost.