Prvi pacijent kojem je ugrađen implantantni moždani čip tehnološke kompanije Neuralink potpuno se oporavio i u stanju je da kontroliše kompjuterskog miša samo svojim mislima, izjavio je osnivač te kompanije Ilon Mask.

Mask je rekao da je pacijent postigao napredak i da se u potpunosti oporavio nakon ugradnje čipa. On je u stanju da pomera miša po ekranu samo koristeći svoje mozak, što ukazuje na efekte koje čip ima na mozak. Mask je također najavio planove kompanije da testira da li pacijent može da izazove klikove na mišu samo svojim mislima.

Kompanija Neuralink uspešno je prošlog meseca ugradila čip svom prvom ljudskom pacijentu, nakon što je dobila odobrenje za vršenje eksperimenata na ljudima. Korišćenjem hirurškog robota, tim Neuralink je uspešno ugradio čip povezan za interfejsom mozak-računar u deo mozga koji kontroliše pokrete i kretanje. Cilj ove intervencije je bio da pacijent za početak ovlada upotrebom miša i tastature samo svojim mislima.

Ilon Mask ima velike planove vezane za Neuralink. Želi da proizvodi te kompanije olakšaju lečenje gojaznosti, autizma, depresije i šizofrenije. Ova tehnologija može doneti revoluciju u medicinskom tretmanu ovih stanja, omogućavajući ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim umom i telom koristeći samo svoje misli.

Čip kompanije Neuralink postavlja se iznad moždane površine i koristi tanke elektrode za merenje signala u mozgu. Ovi signali mogu se prevesti u komande za pokret i reakcije, omogućavajući pacijentu da kontroliše tehnološke uređaje samo svojim mislima.

Ova tehnologija ima ogroman potencijal u različitim oblastima, uključujući medicinu, robotiku, gaming i komunikaciju. Ona također otvara vrata za istraživanje mogućnosti povezivanja ljudskih uma sa veštačkom inteligencijom i drugim tehnološkim entitetima.

Ipak, postavlja se pitanje etičkih i bezbednosnih implikacija ovakvih tehnoloških inovacija. Korišćenje implantantnih čipova u mozgu može dovesti do različitih rizika, uključujući mogućnost zloupotrebe tehnologije ili narušavanja privatnosti pojedinca.

Također, postavlja se pitanje dostupnosti ove tehnologije široj populaciji. Dok je ugradnja čipa bila uspešna kod prvog pacijenta kompanije Neuralink, treba razmotriti kako će ova tehnologija biti dostupna i pristupačna široj populaciji ljudi koji bi mogli imati koristi od nje.

Osim toga, postavlja se pitanje mogućih efekata ove tehnologije na ljudski um i identitet. Ugrađivanje čipa koji omogućava kontrolu kompjuterskih uređaja može imati dugotrajne posledice na funkcije i sposobnosti ljudskog mozga.

Neuralink je pionir u razvoju ovakvih tehnoloških inovacija, ali je važno pažljivo pristupati i istraživati implikacije ove tehnologije na društvo i pojedinca. Usvajanje ovakvih tehnologija treba biti praćeno jasnim etičkim smernicama i zaštitom prava i sloboda pojedinca.

U svakom slučaju, uspeh prvog pacijenta koji je ugrađen čipom Neuralink predstavlja veliki korak napred u razvoju tehnologije interfejsa mozak-računar. Ova tehnologija može doneti značajne benefite za medicinsko lečenje i poboljšanje kvaliteta života ljudi sa različitim stanjima, ukazujući na njen veliki potencijal u budućnosti.