Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazalo je da je pandemija COVID-19 značajno utjecala na očekivani životni vijek širom svijeta. Prema podacima SZO-a, očekivani životni vijek na globalnom nivou skraćen je za 1,8 godina, te iznosi 71,4 godine.
Najteže pogođene regije su Sjeverna i Južna Amerika, te jugoistočna Azija, gdje je došlo do smanjenja očekivanog životnog vijeka za oko tri godine. Također, očekivano trajanje zdravog života je skraćeno za dvije i po godine između 2019. i 2021. godine. Nasuprot tome, region zapadnog Pacifika minimalno je pogođen tokom prve dvije godine pandemije, sa manjim gubicima u očekivanom životnom vijeku i očekivanom trajanju zdravog života.
Pandemija COVID-19 preokrenula je trend stalnog povećanja očekivanog životnog vijeka i očekivanog zdravog životnog vijeka. Nakon gotovo deceniju napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka, pandemija je izbrisala taj napredak u roku od samo dvije godine. Globalni očekivani vijek zdravog života smanjen je za 1,5 godina u 2021. godini, te se vratio na nivo iz 2012. godine.
Smanjenje očekivanog životnog vijeka i očekivanog trajanja zdravog života povezano je sa širokom distribucijom COVID-19, niskom stopom cijepljenja, te pristupom zdravstvenoj zaštiti i preventivnim mjerama. SZO ističe da su hitne i održive mjere neophodne kako bi se smanjile negativne posljedice pandemije na očekivani životni vijek i zdravstvene sustave širom svijeta.
Kako bi se smanjili dugoročni efekti pandemije na zdravstvene indikatore, SZO preporučuje jačanje zdravstvenih infrastruktura, unapređenje pristupa zdravstvenoj zaštiti, poboljšanje stopa cijepljenja, te promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Također, potrebno je raditi na smanjenju nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, te osigurati pravednu raspodjelu zdravstvenih resursa.
Uzimanje u obzir socioekonomskih faktora, mentalnog zdravlja i kvalitete života također su ključni faktori u borbi protiv pandemije i popravljanju zdravstvenih indikatora. SZO naglašava važnost integriranog pristupa u borbi protiv pandemije, te suradnju svih društvenih, zdravstvenih i ekonomskih sektora kako bi se postigli optimalni rezultati.
U Hrvatskoj, situacija se također odrazila na očekivani životni vijek i zdravstvene statistike. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pandemija COVID-19 izazvala je značajne promjene u zdravstvenim pokazateljimau zemlji. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj također je skraćen za određeni broj godina, te su se povećali rizici za određene dobne skupine.
Da bi se ublažile negativne posljedice pandemije na zdravstvene indikatore u Hrvatskoj, potrebno je ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu, jačanje preventivnih mjera, te unapređenje zdravstvenog obrazovanja i svijesti. Cijepljenje, promocija zdravih životnih navika i pristup zdravstvenim uslugama ključni su faktori u borbi protiv pandemije i poboljšanju zdravstvenih rezultata u zemlji.
Uz poduzimanje efikasnih i održivih mjera, Hrvatska može ublažiti dugoročne efekte pandemije na očekivani životni vijek i kvalitetu života građana. Važno je raditi na jačanju zdravstvenog sustava, prevenciji bolesti i promociji zdravog načina života kako bi se osigurala dugoročna dobrobit i prosperitet zemlje.
U zaključku, pandemija COVID-19 imala je značajan utjecaj na očekivani životni vijek i zdravstvene statistike širom svijeta, uključujući i Hrvatsku. Jačanje zdravstvenih sustava, unapređenje pristupa zdravstvenim uslugama, te promocija zdravog načina života ključni su faktori u borbi protiv pandemije i poboljšanju zdravstvenih indikatora. Uz zajedničke napore svih sektora društva, moguće je ublažiti negativne posljedice pandemije i osigurati održivi razvoj zdravstvenih sustava širom svijeta.
