Zdravlje našeg stomaka može imati ogroman utjecaj na naše mentalno zdravlje. Svi smo čuli izreku „stomak je drugi mozak“, a sada znamo da postoji i znanstveno utemeljena veza između probavnog sustava i mentalnog stanja. Veza između mozga i probavnog sustava je dvosmjerna, a mikroorganizmi u našem crijevima igraju ključnu ulogu u ovoj komunikaciji.
Većina ljudi zna da je serotonin neurotransmiter koji igra važnu ulogu u regulaciji raspoloženja i emocija. Međutim, manje je poznato da se velika većina serotonina, poznatog i kao periferni serotonin, proizvodi u našim crijevima. Periferni serotonin ne prelazi krvno-moždanu barijeru, već djeluje u crijevima kao hormon koji pomaže u probavi. Proizveden u našem probavnom sustavu, periferni serotonin ima vrlo različite, ali jednako važne funkcije: pomaže u kontroli crijevnih kontrakcija i lučenju tekućine, te se također veže za mrežu stanica koje stvaraju valove električne aktivnosti koji guraju hranu kroz naš probavni sustav.
Ova veza između probavnog sustava i mozga je važna jer ukazuje na to koliko je važno održavati zdravlje crijeva kako bismo osigurali optimalnu proizvodnju hormona sreće. To znači da je važno paziti na svoj probavni sustav i njegovu ravnotežu.
Danas znamo da se komunikacija između mozga i probavnog sustava odvija u oba smjera. Poruke koje bilijuni mikroorganizama crijevne flore neprestano šalju do centara u našem mozgu mogu biti odgovorne za poboljšano učenje, koncentraciju, raspoloženje i ponašanje, što postavlja dalja pitanja o tome kako poboljšanjem sastava mikrobioma gastrointestinalnog trakta možemo olakšati simptome depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, kroničnog stresa, pa čak i neurodegenerativnih bolesti.
Ovo nas vodi do važnosti održavanja zdravog crijevnog mikrobioma. Zdrav crijevni mikrobiom sastoji se od raznolike populacije mikroorganizama koji pomažu u probavi hrane, jačaju imunološki sustav, štite od patogenih bakterija i virusa te proizvode korisne nutrijente poput vitamina B i K.
Postoje brojni načini na koje možemo podržati zdravlje našeg crijevnog mikrobioma. Jedan od najvažnijih načina je prehrana. Hrana koju jedemo može imati ogroman utjecaj na mikrobiom crijeva. Konzumiranje hrane bogate vlaknima, poput voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, može pružiti crijevnu floru hranjivim tvarima koje joj trebaju za zdrav rast i funkcioniranje.
Osim prehrane, redovita tjelesna aktivnost također može imati pozitivan utjecaj na crijevni mikrobiom. Vježba može poboljšati cirkulaciju krvi u probavnom sustavu i potaknuti probavu, što može podržati zdravlje crijevne flore.
Dodaci prehrani također mogu biti korisni za podršku zdravlju crijevnog mikrobioma. Probiotici, koji su „prijateljske“ bakterije, mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže crijevne flore, dok prebiotici, koji su ugljikohidrati koji hrane dobre bakterije, također mogu biti korisni za potporu zdravlju crijeva.
Na kraju, važno je smanjiti stres, jer stres može imati negativan utjecaj na zdravlje probavnog sustava. Tehnike za smanjenje stresa poput meditacije, joga, dubokog disanja ili šetnje u prirodi mogu biti korisne za podršku zdravlju crijevnog mikrobioma.
U zaključku, veza između probavnog sustava i mentalnog zdravlja je jasna. Održavanje zdravlja crijevnog mikrobioma može imati pozitivan utjecaj na naše mentalno zdravlje, dok pažnja na prehranu, tjelesnu aktivnost, dodatke prehrani i smanjenje stresa mogu pomoći u podršci zdravlju crijevnog mikrobioma. Briga o našem probavnom sustavu može imati dubok i dugotrajan utjecaj na naš opći osjećaj blagostanja i mentalno zdravlje.
