Istraživači sa Univerziteta Ilinois i Univerziteta Nebraska-Linkoln su sproveli studiju na 100 volontera starosti između 65 i 75 godina, koja je identifikovala dva različita tipa starenja mozga. Sporo starenje mozga bilo je povezano sa unosom hranljivih materija sličnih mediteranskoj ishrani, koja je poznata po svojim zdravstvenim beneficijama.

Masne kiseline, antioksidansi, karotenoidi i holin su identifikovani kao korisni biomarkeri koji su povezani sa sporijim starenjem mozga. Ovi sastojci se mogu naći u ribi, maslinovom ulju, špinatu, bademima, mrkvi, bundevi, žumancima, mesu organa i sirovoj soji.

Studija je koristila MRI skeniranje mozga i kognitivne procjene kako bi procijenila starenje mozga, a rezultati su pokazali direktnu povezanost između strukture, funkcije i metabolizma mozga sa kognitivnim sposobnostima.

Iako ovo istraživanje nije dovoljno sveobuhvatno da dokaže uzrok i posljedicu, slični rezultati su dobijeni u studiji iz 2023. godine koja je takođe pronašla vezu između mediteranske dijete i nižeg kognitivnog pada.

Istraživači planiraju da sprovedu klinička ispitivanja tokom značajnog vremenskog perioda kako bi bolje razumjeli kako ishrana može da utiče na starenje mozga. Moguće je da promjene u ishrani mogu smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti kao što je Alchajmerova bolest.

Ova studija identifikuje određene obrasce biomarkera hranljivih materija koji imaju povoljne asocijacije na kognitivne performanse i zdravlje mozga. Razumevanje ovih bioloških procesa starenja mozga može pomoći ljudima da vode duži i zdraviji život u starijem dobu. Ovo istraživanje je korak napred u otkrivanju veze između ishrane i starenja mozga, te nam pokazuje kako jednostavne promene u ishrani mogu imati značajan uticaj na naše zdravlje.