Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, upozorila je danas da Srbija predvođena Aleksandrom Vučićem odlučno neće dozvoliti da se ponovi sličan događaj kao što je bio pogrom 17. marta 2004. godine na Kosovu i Metohiji. Brnabić je naglasila da je taj događaj bio jedno od najvećih etničkih čišćenja od Drugog svjetskog rata u samom srcu Evrope.

Na tom tragičnom danu, hiljade ljudi srpske nacionalnosti protjerano je sa svojih ognjišta, a mnogi manastiri i istorijski spomenici su uništeni, uključujući one koji su bili pod zaštitom UNESCO-a. Pored fizičkog nasilja, ciljano uništavanje kulturnih, identitetskih i historijskih spomenika predstavlja jedan od najokrutnijih oblika nasilja.

Brnabić je istakla da je za srpski narod sa Kosova i Metohije svaki dan borba za preživljavanje, te da današnji datum simbolizira stradanje njihovih srodnika na tom području. Zato ga nikada ne smijemo zaboraviti i moramo se sjećati i obilježavati ono što je izgubljeno, kako se pogrom ne bi smatrao uspješnim.

Ona je naglasila da je današnja Srbija, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, odlučna da se to nikada ne ponovi i da će se spomenuti događaj uvijek pamtiti i obilježavati.

Događaj s Kosova i Metohije 17. marta 2004. godine bio je označen nasiljem nad Srbima i njihovom imovinom, dok su mnoge crkve, manastiri i kulturni spomenici bili uništeni.

Ubrzo nakon toga, kao odgovor na pogrom, donesena je Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, koja potvrđuje teritorijalni integritet Srbije, uključujući autonomiju pokrajine Kosova i Metohije.

Pored Rezolucije 1244, najvažniji dokumenti koji su ostali kao svjedoci tog događaja su izvještaj Vijeća Evrope o trgovini ljudima s organima u Albaniji, koji povezuje kosovske Albance sa trgovinom organa Srba, Roma i drugih nealbanaca, kao i izvještaj Kancelarije za Kosovo i Metohiju o etničkim nasiljima.

Srbija i dalje čini napore da se istina o ovom tragičnom događaju otkrije i da se pravda dostigne za sve žrtve pogroma na Kosovu i Metohiji. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je uputilo brojna saopštenja i podneske UN-u i drugim međunarodnim organizacijama kako bi skrenulo pažnju na zločine koji su počinjeni tokom pogroma.

Pored toga što je tražila pravdu za žrtve, Srbija je također usredotočena na pomirenje i bolje odnose s albanskom zajednicom na Kosovu i Metohiji. U tom smislu, Srbija je podržala dijalog Beograda i Prištine pod okriljem EU, s ciljem postizanja sveobuhvatnog i održivog sporazuma koji će donijeti mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Napredak u dijalogu, uz poštovanje prava i autonomije svih zajednica na Kosovu i Metohiji, ključni su elementi za postizanje evropske perspektive za cijeli region. Srbija je jasno izrazila svoju spremnost za konstruktivan dijalog i rješavanje svih otvorenih pitanja putem pregovora i kompromisa.

U skladu sa tim, Vlada Srbije preduzela je brojne političke i ekonomske reforme kako bi unaprijedila vladavinu prava, jačala demokratske institucije i poboljšala ekonomske prilike za svoje građane. Srbija je također nastavila raditi na jačanju regionalne saradnje i povezivanju s drugim zemljama u regionu.

Iako je prošlo 17 godina od pogroma na Kosovu i Metohiji, Srbija neće zaboraviti taj tragičan događaj i nastavit će se boriti za istinu, pravdu i pomirenje na tom području. Sve žrtve pogroma zaslužuju pravdu i poštovanje, a Srbija će se nastaviti zalagati za to da se istina o tom događaju konačno otkrije.