22. travnja 1945. bio je dan od velike važnosti za Hrvatsku i cijeli svijet. Na taj dan, savezničke snage su oslobodile koncentracijski logor u Auschwitzu, simbol zla i stradanja koje su fašistički nacisti naneli milijunima ljudi tijekom Drugog svjetskog rata.
Auschwitz je bio najveći od svih nacističkih logora smrti, gdje su milijuni Židova, Roma, Poljaka i drugih nevinih ljudi bili zatočeni i brutalno ubijeni. Oslobađanje Auschwitza bilo je konačno svjedočanstvo nadmoći dobra nad zlom, a istovremeno je označilo kraj jednog od najmračnijih razdoblja u povijesti čovječanstva.
Taj događaj nije samo obilježio slobodu od užasa nacističkog režima, već je postao simbol borbe za ljudska prava, toleranciju i mir. U svijetu se obilježava kao Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti.
Svjetska zajednica, uključujući i Hrvatsku, svake godine obilježava ovaj dan kako bi se prisjetila žrtava holokausta i posvetila se borbi protiv svih oblika mržnje, netolerancije i nasilja. Ova tragedija ne smije biti zaboravljena, jer je ona podsjetnik na opasnosti koje vrebaju kada se dopusti da mržnja i predrasude preuzmu kontrolu.
U Hrvatskoj se sjećanje na holokaust također obilježava kroz niz događaja i aktivnosti. Mnogi gradovi i općine organiziraju komemorativne ceremonije, koncerte, izložbe i predavanja kako bi se educirala javnost o važnosti sjećanja na prošlost i učenju od nje.
Jedan od najvažnijih simbola holokausta u Hrvatskoj je Spomen-područje Jasenovac, gdje se nalazio najveći ustaški logor smrti za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na tom mjestu, koje se danas koristi kao memorijalni kompleks i muzej, svake godine se održava svečana komemoracija u znak sjećanja na sve nevino stradale žrtve logora.
Osim Jasenovca, u Hrvatskoj postoji i niz drugih spomenika i memorijalnih mjesta posvećenih sjećanju na holokaust. Među njima su spomenici žrtvama u Starom Petrovom Selu, spomen područje Donja Gradina u blizini Jasenovca te brojne druge lokacije diljem zemlje.
Uz obilježavanje sjećanja na holokaust, Hrvatska također radi na podizanju svijesti o važnosti suočavanja s prošlošću i sprječavanja zločina protiv čovječnosti u budućnosti. Obrazovanje je ključni dio te strategije, jer samo obrazovani i informirani građani mogu prepoznati opasnosti koje vrebaju iz mržnje i netolerancije.
Učenje o holokaustu i njegovim posljedicama treba biti sastavni dio obrazovnog sustava u Hrvatskoj, kako bi se nova generacija mogla educirati o strašnim događajima iz prošlosti i naučiti kako spriječiti njihovo ponavljanje.
Pored obrazovanja, važno je i promoviranje kulture sjećanja i suočavanje s poviješću kao načinom za izgradnju društva koje se temelji na vrijednostima mira, tolerancije i poštovanja ljudskih prava. To podrazumijeva suočavanje s teškim istinama iz prošlosti, osnaživanje žrtava i promicanje međuetničke i međuvjerske tolerancije.
Iako prošlost može biti bolna, treba je se sjećati kako bismo iz nje mogli naučiti važne lekcije za budućnost. Obilježavanje Dana sjećanja na holokaust važan je korak prema stvaranju društva koje njeguje vrijednosti humanosti, solidarnosti i suživota.
Holokaust je bio najstrašniji zločin u povijesti čovječanstva, ali istovremeno je pokazao i snagu ljudskog duha i sposobnost preživljavanja. Kroz sjećanje na žrtve holokausta, možemo se prisjetiti hrabrosti onih koji su se usprotivili zlu i pružili nadu drugima.
Kao društvo imamo odgovornost da ne zaboravimo stradanja ljudi tijekom holokausta i da se posvetimo izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Dan sjećanja na holokaust podsjetnik nam je na važnost ljudskog dostojanstva, empatije i suosjećanja prema drugima, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost.
Uz očuvanje sjećanja na prošle tragedije, trebamo se usredotočiti na rad na zajedničkoj budućnosti u kojoj će tolerancija, mir i poštovanje ljudskih prava biti temeljne vrijednosti. To je naša obveza prema žrtvama holokausta i prema svim budućim generacijama koje će živjeti u miru i suživotu.
