Povratak dabra u Brisel, prvi put posle 200 godina

Dejan Krstić avatar

U Briselu se nedavno dogodio značajan događaj – povratak dabrova u grad. Ovo je prvi put od 19. veka da su dabrovi ponovo naselili malu reku Senu, koja većinom protiče podzemno kroz glavni grad Belgije.

Projekt agencije „Bruxelles Environnement“ imao je za cilj vratiti reku Sena u njen prirodni tok, što je rezultiralo ponovnim pojavljivanjem dabrova na tom području. Delovi reke Sena sada su ponovo vidljivi, posebno na severu grada, a tragovi dabrova su primećeni na stablima i drveću duž reke.

Evropski dabar, najveći glodar na kontinentu, bio je nekada uobičajen u Evropi, ali je nestao krajem srednjeg veka zbog lova na krzno, meso i castoreum – mirisnu supstancu koju koriste za označavanje teritorije. Međutim, dabrovi su se ponovo naselili u Belgiji 1990-ih i njihov broj brzo raste. Prema podacima agencije, sada u Belgiji živi nekoliko hiljada dabrova, čak i u urbanim područjima.

Povratak dabrova u Brisel ima veliki značaj za biodiverzitet i zdravlje ekosistema. Da bi se ova vrsta zaštitila, stavljena je pod zakonsku zaštitu, što znači da je zabranjeno ubijanje dabrova i uništavanje njihovih staništa.

Dabrovi su ključni za očuvanje prirodnih vodotokova i staništa, jer njihova aktivnost stvara nova staništa za druge vrste i pomaže u održavanju ravnoteže u ekosistemu. Njihova prisutnost u reku Seni u Briselu predstavlja pozitivan korak ka obnovi prirodnog okruženja i očuvanju divljih životinja.

Osim što su ključni za ekosistem, dabrovi imaju i kulturni značaj. U prošlosti su bili važni za evropsku kulturu i ekonomiju zbog njihovog krzna i castoreuma, te su bili predmet lova i komercijalne eksploatacije. Međutim, danas se prepoznaje važnost očuvanja ove vrste i njenog staništa radi očuvanja biološke raznolikosti.

Projekti poput ovog u Briselu pokazuju da je moguće vratiti izumrle ili ugrožene vrste u njihova prirodna staništa i promovisati održivo upravljanje prirodnim resursima. Ova inicijativa može poslužiti kao primer drugim gradovima i regionima da preduzmu korake ka očuvanju divljih životinja i njihovih staništa.

U zaključku, povratak dabrova u Brisel predstavlja uspešnu priču o obnovi prirodnog staništa i očuvanju divljih životinja. Ova inicijativa ima pozitivan uticaj na ekosistem i biodiverzitet, te pokazuje da je moguće revitalizovati urbanu sredinu i vratiti divlje životinje u gradove. Svi zajedno možemo doprineti očuvanju prirode i promovisati harmoničan suživot čoveka i divljih životinja.

Dejan Krstić avatar