Srpska pravoslavna crkva je nedavno saopćila da je đakon Ilija Ćalina raščinjen zbog njegovog sudjelovanja u odavanju počasti hrvatskim policijskim i vojnim snagama, koje su ubile i proterale stotine hiljada Srba tokom zločinačke akcije „Oluja“. U saopćenju crkve ističe se da Ćalina nije član klira, niti je svešteno lice, te da njegove aktivnosti ne mogu biti povezane sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Nakon službenog dela i postavljanja venaca na središnjem kninskom trgu, pravoslavni đakon Ilija Ćalina je također iskazao počast hrvatskim policijskim i vojnim snagama. Ćalina je izjavio da nije imao blagoslov SPC za svoje aktivnosti, ali da je član crkve te da je prvi pravoslavni predstavnik koji se pojavio na tom događaju.

Hrvatska vojna operacija „Oluja“ dogodila se tokom ljeta 1995. godine i rezultirala je proterivanjem stotine hiljada Srba sa njihovih ognjišta u Hrvatskoj. Procjenjuje se da je u ovoj operaciji poginulo oko 2.000 Srba. Ovo su bili najveći zločini u ratu u Hrvatskoj tokom devedesetih godina prošlog veka.

Izjava Srpske pravoslavne crkve o raščinjenju đakona Ilije Ćaline zbog njegovog sudjelovanja u odavanju počasti hrvatskim vojnim i policijskim snagama odjeknula je u javnosti i izazvala različite reakcije.

Odluka Srpske pravoslavne crkve da raščini đakona zbog povezanosti sa događajem koji je toliko duboko emotivno opterećen za srpski narod, pokazuje ozbiljnost i nepomirljiv stav Crkve prema ovakvim događajima.

Neki se slažu s odlukom crkve da se ogradi od Ćaline i njegovih postupaka, dok drugi smatraju da je u redu da se bilo koji pojedinac iznese svoje mišljenje ili oda počast na bilo koji način smatrajući da nije u redu izopćiti nekoga zbog toga.

Ilija Ćalina nije želio komentirati odluku crkve i odbio je dodatne izjave o ovom događaju. On je istaknuo da dolazi na mjesto pamtne ne u ime SPC, ali da je vjernik i član te crkve.

Oluja je jedan od najosjetljivijih događaja u novijoj povijesti Hrvatske i Srbije. Mnogi Srbi smatraju da su bili žrtve etničkog čišćenja i nasilja tijekom ove operacije. Hrvatska pak tvrdi da je akcija bila dio legitimne vojne operacije koja je oslobodila okupirana područja.

Crkvene organizacije, kao i političari, imaju važnu ulogu u pomirenju i izgradnji mira između dviju zemalja. Stoga je odluka Srpske pravoslavne crkve o raščinjenju đakona zbog sudjelovanja u kontroverznom događaju, važan korak u ponovnom definiranju odnosa između Hrvatske i Srbije.

Ovakvi događaji jasno pokazuju da su ratne rane još uvijek otvorene u ovim zemljama i da su ozbiljni napori potrebni kako bi se postiglo trajno pomirenje i izgradili bolji odnosi. Nadamo se da će ova situacija poslužiti kao podsjetnik na važnost dijaloga, razumijevanja i poštovanja između svih strana kako bi se stvorio miran i prosperitetan prostor za život svih građana ovih zemalja.