Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je nedavno objavila zabrinjavajuće podatke o porastu broja obolelih od raka pluća, posebno među osobama koje nikada nisu pušile. Zagađenje vazduha se navodi kao jedan od ključnih faktora koji doprinosi ovom trendu. Ovo predstavlja značajan izazov za javno zdravlje, jer tradicionalno se smatralo da je pušenje glavni uzrok raka pluća.
Prema procenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), rak pluća kod nepušača zauzima peto mesto kao uzrok smrti od raka širom sveta. Ova informacija je posebno alarmantna, jer pokazuje da se rak pluća sve više javlja kod ljudi koji nisu izloženi poznatim faktorima rizika kao što je pušenje.
Nedavna studija objavljena u naučnom časopisu „Lancet Respiratory Medicine“ ukazuje na to da je u 2022. godini oko 200.000 slučajeva adenokarcinoma, koji je najčešći oblik raka pluća, bilo povezano sa izlaganjem zagađenju vazduha. Istočna Azija, posebno Kina, pretrpela je najveći udar od zagađenja, što dodatno naglašava potrebu za globalnim delovanjem na smanjenju zagađenja.
Vođa studije, Fredi Brej, istakao je da ovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za praćenjem promena u riziku od raka pluća i sprovođenjem dodatnih istraživanja kako bi se utvrdili mogući uzroci, poput zagađenja vazduha, u populacijama gde pušenje nije glavni uzrok. Brej je naglasio da je neophodno istražiti kako zagađenje vazduha može uticati na razvoj raka pluća, posebno u urbanim sredinama gde je izloženost zagađivačima visoka.
Adenokarcinom je postao dominantni podtip raka pluća, čineći 45,6 odsto slučajeva među muškarcima i 59,7 odsto slučajeva među ženama u 2022. godini. Ova statistika ukazuje na to da je adenokarcinom sve prisutniji, a posebno zabrinjavajuće je što čak 70 odsto slučajeva raka pluća kod nepušača čini adenokarcinom. Ovaj trend dodatno komplikuje već postojeće probleme u borbi protiv raka pluća.
Dok se stope incidencije raka pluća kod muškaraca smanjuju u većini zemalja, kod žena se nastavlja porast. U 2022. godini, oko 900.000 žena je dijagnostikovan rak pluća, što ukazuje na smanjenje razlike između broja slučajeva kod muškaraca i žena. Ova pojava može biti povezana sa različitim faktorima, uključujući promene u načinu života, izloženost zagađenju i možda nove načine dijagnostikovanja bolesti.
Iako precizan procenat slučajeva raka pluća među nepušačima nije poznat, sve više dokaza sugeriše da je broj obolelih u porastu. Ova situacija zahteva hitnu pažnju zdravstvenih vlasti i istraživača kako bi se razvili efikasni programi prevencije i lečenja.
Zagađenje vazduha se može smatrati jednim od najvećih izazova današnjice u oblasti javnog zdravlja. S obzirom na to da se rak pluća kod nepušača sve više prepoznaje kao ozbiljna pretnja, važno je da se preduzmu konkretne mere za smanjenje zagađenja vazduha i zaštitu ranjivih populacija. Uloga vlada, industrije i pojedinaca je ključna u borbi protiv zagađenja i očuvanju zdravlja stanovništva.
U zaključku, porast broja slučajeva raka pluća među nepušačima predstavlja ozbiljan problem koji zahteva međunarodnu saradnju i akciju. Potrebne su dodatne studije kako bi se bolje razumeo uticaj zagađenja vazduha na zdravlje, ali i kako bi se razvili strategije za smanjenje rizika i zaštitu zdravlja ljudi. S obzirom na globalne trendove, proaktivno delovanje je od vitalnog značaja za buduće generacije.
