Rast vodostaja rijeka u Hrvatskoj izazvao je zabrinutost među stanovnicima, a predviđa se da će uskoro doći novi val poplava. Vrhunac vodenog talasa očekuje se za sedam do deset dana, a posebno visok vodostaj očekuje se na rijekama Muri, Dravi i Dunavu.
Prema informacijama HRT-a, vodostaj Dunava mogao bi biti izuzetno visok, te se već sada poduzimaju mjere kako bi se obranili od mogućih poplava. Načelnik Centra za obranu od poplava Hrvatskih voda, Mario Spajić, izjavio je da se očekuje da će vrhunac vodenog talasa na izlaznom profilu iz Mađarske biti u ponedjeljak, 23. rujna, nakon čega će vodostaj postupno porasti i doći do područja Hrvatske. Očekuje se da će vodostaj na vodomeru Batina doseći 700 centimetara.
Prvo na udaru vodenog talasa bit će vikend naselje Zeleni otok kod Batine, koje se nalazi u nebranjenom području. Stanovnici ovog naselja pripremaju se i na više vodostaje od predviđenih, kako bi bili spremni na moguće poplave. Očekuje se velika mobilizacija kako bi se zaštitila infrastruktura i stanovništvo od mogućih šteta uzrokovanih vodenom stihijom.
Poplave su uvijek veliki izazov za svaku zajednicu, pa tako i Hrvatsku. Kako bi se smanjile moguće posljedice poplava, važno je provoditi aktivnosti vezane uz procjenu rizika, pripreme zaštite od poplava i brze intervencije u slučaju povećanja vodostaja rijeka. Također je važno educirati građane o postupanju u slučaju poplava te kako se zaštititi od mogućih šteta.
Hrvatska ima razvijen sustav obrane od poplava, koji uključuje različite mjere poput izgradnje nasipa, poplavnih brana, odvodnih kanala te sustava za praćenje i prognozu vodostaja. Važno je da se ovi sustavi redovito održavaju i nadograđuju kako bi bili što učinkovitiji u zaštiti stanovništva i imovine od poplava.
Uz sve napore koje poduzimaju nadležne institucije, važno je i da građani budu svjesni rizika od poplava te da surađuju s nadležnim tijelima u provođenju mjera zaštite. Praćenje vremenskih prognoza, upozorenja na vodostaj rijeka te pravovremena evakuacija u slučaju potrebe mogu spasiti mnoge živote i smanjiti štete uzrokovane poplavama.
Uz sve mjere zaštite od poplava, važno je raditi na sprječavanju uzroka poplava kao što su nepravilna regulacija vodotokova, devastacija prirodnih staništa te klimatske promjene koje mogu povećati opasnost od poplava. Očuvanje prirodnih ekosustava i održivo korištenje resursa ključni su faktori u smanjenju rizika od poplava i očuvanju okoliša za buduće generacije.
Kroz kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, edukaciju stanovništva te provođenje mjera zaštite od poplava, Hrvatska može smanjiti rizik od poplava i osigurati sigurnost svojim građanima. Važno je raditi preventivno, te provoditi mjere prilagodbe na klimatske promjene kako bi se smanjile posljedice prirodnih katastrofa poput poplava.
U završnici, važno je naglasiti da je suradnja svih dionika ključna u zaštiti od poplava te da svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju rizika od poplava kroz odgovorno ponašanje, praćenje uputa i pravovremenu reakciju u slučaju potrebe. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati sigurnost i zaštitu od poplava te smanjiti njihove negativne posljedice na život i imovinu.
