Strah od kasnog mraza kod poljoprivrednika

Poljoprivrednici su trenutno u strahu od mogućeg kasnog mraza koji bi mogao da ugrozi plodove voća i povrća. Nakon zebnje zbog ranog proleća, sada se pomno prate vremenske prognoze kako bi se uočila eventualna opasnost od izmrzavanja. Iako su nedavne padavine ne nanele probleme voćarima, stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene nepredvidive i teško je predvideti kakva će biti godina kada je reč o proizvodnji hrane.

Prvi pupoljci već su se pojavili pre više od mesec dana, a voće se nalazi u fazi rasta. Stručnjaci prognoziraju da će ovogodišnji rod voća biti veći za oko 20% u poređenju sa prošlom godinom. Šljiva će posebno imati značajno povećanje prinosa, dok je prošle godine zbog mrazeva prinos bio prepolovljen. Očekuje se oko 160.000 tona više nego 2023. godine, a povećanje se očekuje i kod kruške, višnje i trešnje.

Direktor Instituta za voćarstvo, Darko Jevremović, ističe da je voće dobro ponelo ove godine i da se ne očekuje da će najavljena kiša narednih dana imati negativan uticaj na prinos. Međutim, voćari treba da budu posebno oprezni i da obrate pažnju na hemijsku zaštitu zasada kako bi se sprečila pojava bolesti i oštećenja od insekata.

Agroekonomista Milan Prostran upozorava da poljoprivreda u našoj zemlji trpi pritisak iz uvoza, posebno zbog sporazuma o slobodnoj trgovini i jeftine radne snage u drugim zemljama. Ipak, ističe da to neće ugroziti proizvodnju naših farmera. Poljoprivrednici su uložili značajna sredstva u setvu ovog proleća, suočavajući se sa rizikom od suše i nedostatka vlage u zemljištu.

Povrtarske kulture su tokom cele godine bile u plastenicima, a povrće koje je sasvano na otvorenom još nije stiglo na tržište. Blaga prošlogodišnja zima nije omogućila rad plastenika, ali se nadaju da će padavine u narednom periodu pomoći u nicanju semena. Poljoprivrednici se suočavaju sa stalnim izazovima vremenskih uslova, te se traži drugačija agrarna politika koja bi uključila stručnjake u rešavanje problema.