Zdravlje i ishrana su uvijek popularne teme, ali s toliko informacija koje kruže, teško je razlikovati činjenice od mitova. Želimo da budemo zdravi, ali kako znamo šta je zaista dobro za nas? Evo nekoliko zanimljivih činjenica o hrani koje bi vam mogle promijeniti način razmišljanja o ishrani.
Prvo, niska količina masti nije nužno bolja od punomasnog. Masti su nam potrebne da bismo se osjećali siti i bolje apsorbovali vitamine. Odlučivanje za najniže moguće kalorijske opcije će vas ostaviti da se osjećate gladno i nezadovoljno, što će vas na kraju dovesti do prejedanja.
Prirodni šećeri poput meda i javorovog sirupa mogu imati antioksidativna, antimikrobna i antiinflamatorna svojstva, ali imaju iste kalorije kao i konzumni šećer i praktično identičan efekat na krv. Pretjerani unos šećera bilo koje vrste je loš za vas i može povećati rizik od povećanja tjelesne težine, što dovodi do dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka, metaboličkih poremećaja, depresije i kognitivnih oštećenja. Američko udruženje za srce preporučuje ne više od 6 kašičica šećera dnevno za žene i 9 kašičica za muškarce.
Morska so, himalajska so i kuhinjska so sadrže otprilike 40 procenata natrijuma, što utiče na krvni pritisak. Morska so ima minimalnu obradu i može sadržati male količine magnezijuma, kalcijuma i kalijuma, ali sve dok je vaša ishrana dobro izbalansirana, nema potrebe da minerale dobijate iz morske soli.
Jaja su dugo bila predmet žestokih debata oko njihove uloge u izazivanju srčanih problema, ali studije pokazuju da holesterol u jajima ne podiže nivo holesterola kao neke druge namirnice, poput onih bogatih zasićenim mastima. Jaja mogu biti dio zdrave ishrane i pospješuju održavanje mišića, opšte blagostanje, pomažu u ispunjavanju dnevnih potreba za proteinima i predstavljaju svestran izvor proteina koji se može dodati u mnoge različite obroke.
Energija je energija bez obzira kada se troši. Pa je tako ljudima koji vježbaju kasno u toku dana, na primjer, potrebno nešto poslije treninga za popravku i rast mišića. A ljudi koji rade noćne smjene moraće da jedu dok su budni. Studije su pokazale da potencijalno debljanje ne uzrokuje vrijeme kada jedete, već ono što jedete. Međutim, ukoliko ranije u toku dana jedete više, to vam može pomoći u kontroli gladi kasnije i spriječiti vas da jedete previše.
Dok šoljica kafe može biti bogata antioksidansima, sadrži samo oko 5 kalorija i nema proteina, masti ili ugljenih hidrata. Nutricionisti su takođe upozorili da je kafa kisela i stoga žilava na prazan stomak, pa je važno ne preskakati doručak i konzumirati redovne obroke.
Smrznuto voće i povrće može sadržati veće nivoe hranljivih materija jer je zamrznuto na svom vrhuncu, odmah nakon berbe i prolazi kroz minimalnu obradu prije zamrzavanja, što znači da zadržavaju mnogo svojih hranljivih materija. Nasuprot tome, svježi proizvodi mogu biti u supermarketu danima ili nedeljama nakon što su ubrani, što znači da su možda izgubili više hranljivih materija do trenutka kada su konzumirani.
S obzirom na sve ove činjenice o hrani, važno je informirati se i donositi prave odluke o ishrani. Neka od ovih vjerovanja o hrani mogu biti previše pojednostavljena ili pogrešna, pa je važno uzeti u obzir sve faktore kada se odlučujete o svojoj ishrani. Uz to, stručni savjeti nutricionista i ljekara mogu biti od velike pomoći u donošenju zdravih odluka o hrani.
