Osam članica EU i dalje se protive otvaranju Klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom. Međutim, Srbija izgleda kao da dostavlja dodatne argumente kako bi dokazala svoju spremnost da ukloni tehničke i suštinske prepreke i ubedi države članice da ozbiljno namerava da ispuni uslove za članstvo u EU, izjavila je Nataša Dragojlović za Euronews. Nekadašnja koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji ističe da je Srbija pokrenula proceduru za rešavanje zamerki na savet REM-a i da je spremna da ispuni sve što je u njenoj moći u kratkom roku.
Dragojlović ističe da Srbija ne može za pet dana dokazati da je pravna država, već da je to proces koji se ocenjuje u kontinuitetu od strane Evropske komisije, država članica i civilnog društva. Ona naglašava da Srbija dobija pohvale za oblasti digitalizacije, informacionog društva, nauke, istraživanja, obrazovanja i kulture.
Srbija je, prema Dragojlović, uspela da izgradi konkurentnu istraživačku zajednicu zahvaljujući institucijama i ljudima u ministarstvima koji su odgovorno obavili svoj posao. Evropska komisija podržava Srbiju i tehnički ocenjuje ispunjenje uslova za otvaranje Klastera 3.
Međutim, postoji spor oko otvaranja Klastera 3 zbog zamerki na spor napredak u poglavljima 20, 24, 31 i 35, koji se odnose na uvođenje sankcija Rusiji i odnose sa Prištinom. Dragojlović objašnjava da svaka od osam država članica ima svoje zahteve, poput vladavine prava za Holandiju i odnosa sa Prištinom za Nemačku. Hrvatska i Bugarska su se takođe pridružile u protivljenju otvaranju Klastera 3.
Da bi se odblokirala situacija, Srbija treba da ubedi zemlje koje se protive i da ih umilostivi. Dragojlović smatra da je važno da se postigne sporazum kako bi se poslao signal iz Brisela da postoji mogućnost za članstvo svih država koje žele u EU.
Ambasadori zemalja članica EU nastaviće raspravu o otvaranju Klastera 3 u ponedeljak. Pismo Srbije za dostavljanje pregovaračkih pozicija za dva poglavlja, 16 i 19, u okviru Klastera 3, ocenjeno je pozitivno. Klaster 3 obuhvata osam poglavlja koja se odnose na informaciono društvo, medije, ekonomsku politiku, socijalnu politiku, zapošljavanje, preduzetništvo, industriju, nauku, istraživanje, obrazovanje, kulturu i Carinsku uniju.