Poslednji dani aprila donose nam veoma promenljivo vreme, ali nam već krajem ove nedelje stiže i otopljenje. Prolazak ciklona preko naše zemlje juče nam je doneo nešto obilnije padavine, a u pojedinim gradovima zabeleženo je oko 20 litara kiše po kvadratnom metru, rekla je meteorološkinja Euronews Srbija Ljubica Gojković.

Zbog postepenog premeštanja ciklona ka severu Evropu u našoj zemlji danas dolazi do delimičnog razvedravanja, međutim nestabilnost ostaje.

„Tako će u poslepodnevnim satima u Vojvodini, Beogradu i delovima centralne Srbije biti uslova za lokalne pljuskove i grmljavinu. Zbog toga je na snazi žuti meteoalarm, kao najniži stepen upozorenja“, rekla je Gojković.

Kako objašnjava, promena pravca vetra na jugozapadni donosi nam blaži porast temperature, te će sredinom dana na istoku i jugoistoku biti i do 20 stepeni.

„Na severu ostaje svežije, oko 15. podeljka, dok će u Beogradu biti oko 17. Vetar će danas biti pojačan, povremeno i jak, pre svega u planinskim predelima, gde će udari vetar dostizati brzinu do 60 kilometara na čas“, kaže Gojković.

Međutim, u četvrtak hladnije. Priliv hladnog vazduha sa severa spustiće temperaturu za nekoliko stepeni, a živa u termometru neće prelaziti 15. podeljak.

„Slaba kiša padaće samo u južnim predelima, dok će se na severu smenjivati sunce i oblaci tokom celog dana. Od petka počinje stabilizacija vremena, te će kraj ove nedelje obeležiti suvo, pretežno sunčano i osetno toplije vreme, sa temperaturom preko 20 stepeni“, rekla je Gojković.

Klimatske promjene su slučaj koji brine cijeli svijet, a ni Hrvatska nije iznimka iz ove priče. Suvremeni ljudi suočeni su s pitanjima kako se nositi s klimatskim promjenama, kako smanjiti emisije stakleničkih plinova i kako prilagoditi svoje živote novim uvjetima.

Hrvatska također doživljava klimatske promjene, što utječe na vrijeme, poljoprivredu, turizam i cijeli ekosustav. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna temperatura u Hrvatskoj porasla je za 1,9°C u proteklih 50 godina, dok je broj ekstremnih vremenskih događaja poput poplava, suša i oluja također porastao.

Iako se ove promjene ne mogu potpuno pripisati samo ljudskim aktivnostima, znanstvenici slažu se da one igraju značajnu ulogu u ubrzanju ovih procesa. Emisije stakleničkih plinova uzrokovane fosilnim gorivima i industrijskim aktivnostima glavni su krivci za globalno zatopljenje i klimatske promjene.

Hrvatska vlada prepoznala je važnost borbe protiv klimatskih promjena te je donijela Nacionalnu strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, kao i različite zakone i politike usmjerene prema održivom razvoju i zaštiti okoliša. Međutim, mnogi se slažu da se mora učiniti više kako bi se smanjile emisije i zaustavilo daljnje globalno zatopljenje.

Pored toga, Hrvatska se suočava i s drugim ekološkim izazovima, kao što su zagađenje zraka, vode i tla, uništavanje bioraznolikosti te prekomjerna iskorištenost prirodnih resursa. Sve to postavlja pitanje održivog razvoja zemlje i njezine budućnosti.

Stoga je važno podizati svijest o važnosti očuvanja okoliša među građanima, educirati ih o klimatskim promjenama i poticati ih na ekološki osviještene odluke. Održivi turizam, korištenje obnovljivih izvora energije, recikliranje otpada i zaštita biodiverziteta samo su neke od strategija koje se mogu primijeniti kako bi se sačuvao okoliš za buduće generacije.

U konačnici, borba protiv klimatskih promjena zahtijeva globalnu suradnju i zajedničke napore svih država i građana. Samo uz zajednički angažman možemo stvoriti bolju i sigurniju budućnost za sve nas.