Jens Stoltenberg predao je danas svoju dužnost bivšem holandskom premijeru Marku Rutteu kao 13. generalni sekretar NATO-a. Stoltenberg je preuzeo dužnost 2014. godine i nadmašio je prethodnog rekordera, holandskog diplomata Jozef Luns, koji je proveo 13 godina na čelu NATO-a. Vojni komitet NATO-a se juče također oprostio od Stoltenberga, hvaleći njegovo demokratsko vođstvo i duh snage i jedinstva koji je uneo u savezničke države.

Stoltenberg je obavljao svoju dužnost u trenutku kada se NATO suočavao sa velikim izazovima u svojoj istoriji. Neki od ključnih problema uključuju odnose sa Rusijom, terorizam, kibernetičke napade i pitanja vezana za američki angažman u alijansi.

Stoltenberg je tokom svog mandata radio na očuvanju jedinstva NATO-a i podržavanju transatlantske veze između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope. Pod njegovim vođstvom, NATO je također modernizirao svoje odbrambene sposobnosti i povećao vojne izdatke saveznika.

Mark Rutte će preuzeti vođenje NATO-a u neizvjesnom vremenu, sa sve većim napetostima između saveznika i sa izazovima koji proizilaze iz promenljivog geopolitičkog okruženja. Kao iskusni političar, Rutte će morati da se suoči sa novim izazovima i da nastavi sa radom na jačanju saveza u cilju odbrani zajedničkih vrednosti i interesa.

NATO je osnovan 1949. godine kako bi se odbranile demokratske zemlje od sovjetskog uticaja i obezbedila kolektivna odbrana protiv bilo kakve agresije. Savez se proširio od 12 članica na 30, uključujući zemlje Evrope, Severne Amerike i Turske.

NATO je jedan od najmoćnijih vojnih saveza u svetu, sa vojnim kapacitetima koje nemaju mnoge zemlje ili grupe zemalja. Ali, pored vojne moći, NATO također igra važnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti u Evropi i svetu.

Savez je u proteklim decenijama učestvovao u mnogim međunarodnim misijama, uključujući i borbu protiv terorizma u Avganistanu, obuku i podršku partnerskim zemljama u Africi i Balkanu, kao i odgovor na humanitarne krize širom sveta.

NATO je također podržavao zemlje u tranziciji ka demokratiji i podržavao njihovo uključivanje u evroatlantske strukture. Savez je također igrao ključnu ulogu u zaštiti mira i stabilnosti u Evropi nakon raspada Sovjetskog Saveza.

NATO se suočava sa brojnim izazovima i preprekama u savremenom svetu, uključujući i raspodelu troškova i resursa među saveznicima, razlike u pristupu pretnjama bezbednosti, kao i pitanja vezana za budući kurs alijanse.

Mark Rutte će morati da se suoči sa ovim dilemama i da radi na pronalaženju rešenja koja će ojačati savez i omogućiti mu da se prilagodi promenama u međunarodnom okruženju.

NATO će i dalje biti nezaobilazan faktor u međunarodnoj bezbednosti i stabilnosti, sa svojom sposobnošću da se suoči sa novim pretnjama i izazovima koji proizilaze iz savremenog sveta.

Novi generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, će preuzeti vođstvo saveza u ključnom trenutku, sa mnogo izazova koji će zahtevati njegovu pažnju i angažovanost. Ali, sa svojim političkim iskustvom i veštinama, on će biti u mogućnosti da nastavi sa radom na jačanju saveza i očuvanju mira i stabilnosti u regionu i širom sveta.