Prošlog mjeseca bio je drugi najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, što je prekinulo razdoblje od 13 mjeseci tijekom kojeg je svaki mjesec bio najtopliji, ali je u Srbiji živin u termometru u prosjeku pokazivala čak 10 stupnjeva više. Stručnjaci ističu da uzrok toplotnih valova, na globalnoj, ali i na lokalnoj razini, leži u klimatskim promjenama.

Ugljikov dioksid čini manje od jednog posto ukupne atmosfere našeg planeta, no to je gas o kojem se danas najviše priča te eliminiranje njegovih emisija do sredine 21. stoljeća nalazi se u planovima najvećih država svijeta.

Tijekom srpnja bilo je vruće čak i tijekom noći, pogotovo u urbanim sredinama. Na Vračaru zabilježeno je 21. tropska noć kada se temperatura nije spuštala ispod 20 stupnjeva. Razlog su toplotna otoka. Gradovi diljem svijeta su i do 15 stupnjeva topliji u odnosu na svoju okolinu, pokazuju međunarodna istraživanja, dok toplotna otoka mogu biti i do 20 stupnjeva toplija od parkova, u istom gradu. Najbolje rješenje je smanjiti površinu koja se zagrijava i koja noću zrači veliku toplinu, a to podrazumijeva ozelenjavanje gradova.

Pored brige o smanjenju emisije ugljikovog dioksida, potrebno je da države širom svijeta opreznije koriste svoje resurse kako bi se proces globalnog zagrijavanja smanjio. S obzirom na to da smo godišnje resurse iskoristili za tako kratak rok, ostatak godine živimo posuđujući od narednih generacija. Klimatolog upozorava da postoje granice do kojih možemo trošiti resurse, ne dopuštajući planeti da ih obnovi te da poslije toga nećemo moći adekvatno živjeti. Jedan od vrlo važnih resursa je čista voda koja treba svima biti dostupna, a priča o ekološkom dugu je u stvari poziv ljudima da se racionalnije i odgovornije odnose prema resursima koji su neophodni da bismo uopće živjeli na planeti.