Turska vlada je nedavno donijela odluku da blokira pristup popularnoj online gejming platformi Roblox zbog smatranja da je sadržaj na platformi neprimjeren i da predstavlja potencijalnu opasnost za zlostavljanje djece u zemlji. Ministar pravde Jilmaz Tunč je izjavio da je zaštita djece prioritet za tursku vladu te da korišćenje tehnologije u negativne svrhe nije prihvatljivo.
Nakon što je glavno javno tužilaštvo u Adani pokrenulo istragu o Robloxu, došlo je do donošenja odluke o blokiranju pristupa ovoj platformi na nivou cijele zemlje. Portparol Robloxa je izjavio da će platforma sarađivati sa lokalnim turskim organima u cilju rješavanja problema i ponovnog uspostavljanja pristupa.
Ova odluka o blokiranju Robloxa dolazi neposredno nakon što je Turska odlučila da blokira pristup društvenoj mreži Instagram, koju u zemlji koristi više od 57 miliona ljudi. Prema navodima portala „Turkey today“, turske vlasti su donijele ovu odluku zbog nezadovoljstva time što je Instagram ograničio objave koje su bile vezane za lidera palestinskog pokreta Hamas, Ismaila Hanijea.
Ograničenje objava na Instagramu je izazvalo negativne reakcije u Turskoj, koja je to nazvala cenzurom. Ova odluka je dodatno produbila jaz između turske vlade i tehnoloških kompanija, a naglašava i sve veću tenziju između vlade i slobode izražavanja na internetu.
Turska nije jedina zemlja koja je donijela odluke o blokiranju internet sadržaja. Mnoge zemlje širom svijeta redovno sprovode cenzuru na internetu zbog različitih razloga, uključujući zaštitu djece, nacionalnu sigurnost ili političke svrhe.
Međunarodni pristup cenzuri na internetu se razlikuje u zavisnosti od zemlje i njenih zakona, a neke od najstrožih mjera cenzure prisutne su u zemljama kao što su Kina, Rusija, Iran i Saudijska Arabija. Cenzura na internetu je tema koja izaziva mnogo kontroverzi i debata o granicama slobode izražavanja i privatnosti online.
Turska, kao zemlja koja se suočava sa brojnim izazovima u kontekstu ljudskih prava i slobode medija, često je meta kritike zbog svojih praksi cenzure na internetu i ograničavanja slobode govora. Ovo nije prvi put da turska vlada donosi odluke o blokiranju pristupa određenim online platformama ili sadržaju.
Iako je zaštita djece važna tema koja zahtijeva pažnju i brigu, postavlja se pitanje da li blokiranje pristupa online platformama predstavlja efikasno rješenje ili da li bi trebalo razviti strategije za edukaciju i prevenciju zlostavljanja na internetu. Mnogi stručnjaci ističu da se problemi poput zlostavljanja djece na internetu neće riješiti samo blokiranjem pristupa određenim platformama, već da je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje edukaciju, praćenje i podršku za roditelje i djecu.
Također, cenzura na internetu može imati negativne posljedice po slobodu govora i pristup informacijama, što može ugroziti demokratske vrijednosti i osnovna ljudska prava. Važno je da zemlje koje primjenjuju cenzuru na internetu uspostave jasne i transparentne procedure za odlučivanje o blokiranju sadržaja i da poštuju međunarodne standarde slobode izražavanja.
U posljednje vrijeme, sve veći broj zemalja odlučuje da uspostavi strožu kontrolu nad internetom i online sadržajem, što postavlja izazove u pogledu zaštite sloboda i demokratskih vrijednosti na globalnom nivou. Debate o cenzuri na internetu će se sigurno nastaviti i biti tema brojnih rasprava među stručnjacima, aktivistima za ljudska prava i političarima širom svijeta.
U zaključku, blokiranje pristupa online platformama kao što su Roblox ili Instagram zbog navodnog neprimjerenog sadržaja postavlja važna pitanja o slobodi izražavanja, zaštiti djece i kontrolama nad internetom. Važno je da zemlje pronalaze balans između zaštite svojih građana i poštovanja osnovnih ljudskih prava kako bi se osiguralo da internet ostane otvoren i pristupačan za sve.
