Projektom uklanjanja potopljenih brodova iz Dunava omogućit će se skoro pun kapacitet plovnog toka na tom dijelu rijeke. Prema pomoćniku ministra za vodni saobraćaj Aleksandru Banjcu, ranije nije bilo moguće organizirati izvlačenje brodova zbog nedostatka tehnologije, ali u današnje vrijeme to je lakše. Ministarstvo se odlučilo na ovaj korak kako bi olakšalo plovidbu i transport robe Dunavom, važnom arterijom Europe. Na tom dijelu rijeke, brodovi su morali prolaziti naizmjenično jer su put sužen na 90 metara, što je uzrokovalo gubitak vremena.

Njemački admiral Zib je odlučio potopiti oko 200 brodova tijekom Drugog svjetskog rata, a procjenjuje se da se na tom dijelu Dunava nalazi između 180 i 220 potopljenih brodova. Prvi brod, koji je pripadao njemačkoj floti, izvučen je nedavno prema ugovoru vrijednom milijun eura po brodu. Projekt se dijelom financira donacijama EU i kreditom Europske investicijske banke.

Izvlačenje brodova je izrazito osjetljiv proces zbog mogućnosti pronalaska neeksplodirane municije u potopljenim brodovima. Ronioci moraju ručno pretraživati brodove radi otkrivanja potencijalno opasnih materijala. Prvi izvučeni brod bio je na dubini od 5 do 20 metara, a tim procesom sudjelovalo je više od 50 ljudi.

Prvi izvučeni brod je samo početak projekta koji bi trebao trajati pet godina. Izvođači će odlučiti na koji način će osloboditi plovni tok Dunava ovisno o stanju pojedinih brodova. Neki brodovi možda neće moći biti izvučeni zbog njihove veličine i stanja te se razmatraju opcije ukopavanja ili podvodnog sečenja. Radovi uključuju čišćenje dna rijeke i podizanje brodova kako bi se omogućila plovidba.

Ovaj projekt ima važnu ekološku i turističku svrhu te će doprinijeti sigurnijoj plovidbi Dunavom. Izvlačenje potopljenih brodova omogućit će bolji protok robe i olakšati rečni saobraćaj na ovom dijelu rijeke. Ministarstvo za vodni saobraćaj radi na realizaciji projekta koji će imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i okoliš.