Ukrajinski parlament, poznat kao Vrhovna rada, donio je danas važnu odluku o zabrani verskih organizacija povezanih sa Ruskom pravoslavnom crkvom. Odluka je potvrđena sa 265 glasova za i 29 protiv, što znači da će sve aktivnosti Ukrajinske pravoslavne crkve koja je lojalna Moskovskoj patrijaršiji morati biti obustavljene. Ovim zakonom, Ruska pravoslavna crkva će biti zabranjena na teritoriji Ukrajine, a ukrajinske verske organizacije koje sarađuju s Ruskom pravoslavnom crkvom će imati devet meseci da prekinu veze s Moskvom.
Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, poznat je po svojoj podršci ruskog predsednika Vladimira Putina i ratu protiv Ukrajine. Njegova kontroverzna izjava o „žrtvovanju u vršenju vojne dužnosti koje pere sve grehe“ dodatno je podgrejala trenutnu situaciju. Nacrt zakona o zabrani verskih organizacija povezanih sa Ruskom pravoslavnom crkvom već je usvojen u oktobru 2023. godine, nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podržao odluku Veća za nacionalnu bezbednost kojom se zabranjuje delovanje verskim organizacijama povezanim sa Rusijom.
Ukrajinska pravoslavna crkva, koja je deo Moskovske patrijaršije, nije bila zadovoljna nacrtom zakona, smatrajući da nije u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom Ukrajine. Policija je do sada pokrenula oko 70 krivičnih postupaka protiv predstavnika Ukrajinske pravoslavne crkve koji su bliski Moskvi, što dodatno ukazuje na napetost između verskih grupa i političkih aktera u Ukrajini.
Ova odluka ukrajinskog parlamenta predstavlja važan korak ka smanjenju uticaja Ruske pravoslavne crkve na teritoriji Ukrajine, posebno u kontekstu trenutnih političkih odnosa između dve zemlje. Za neke, ova odluka predstavlja zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta Ukrajine, dok za druge predstavlja kršenje verskih sloboda i prava na veroispovest.
Osim što će imati političke posledice, ova zabrana takođe može imati duboke verske implikacije za vernike u Ukrajini. Podela unutar pravoslavnih zajednica može se produbiti, a vernici bi mogli biti primorani da izaberu stranu u ovom verskom i političkom sukobu.
Ovo nije prvi put da verske organizacije postaju meta političkih odluka u Ukrajini. Tokom proteklih godina, verske zajednice su često bile uključene u političke sukobe i manipulacije, što je dodatno pogoršalo njihov položaj u društvu. U ovom kontekstu, odluka o zabrani verskih organizacija povezanih sa Ruskom pravoslavnom crkvom može se tumačiti i kao deo šireg političkog sukoba između Ukrajine i Rusije.
Nadamo se da će ova odluka dovesti do mirnijih odnosa između verskih zajednica u Ukrajini, kao i do jačanja verske slobode i tolerancije u društvu. Ako se sprovede na adekvatan i transparentan način, ova zabrana može doprineti jačanju institucionalnog poretka i vladavine prava u Ukrajini.
Ukrajina se suočava sa brojnim izazovima u ovom turbulentnom periodu, od unutrašnjih političkih previranja do spoljnih pretnji svojoj teritorijalnoj celovitosti. U tom kontekstu, važno je da donesene odluke budu u skladu sa principima demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava svih građana, bez obzira na versku pripadnost.
Kako se situacija bude dalje razvijala, važno je pratiti kako će ova odluka uticati na društvene odnose i verske slobode u Ukrajini, kao i na odnose između Ukrajine i Rusije. Sprečavanje polarizacije i promocija dijaloga i tolerancije među verskim zajednicama može biti ključni korak ka izgradnji stabilnog i inkluzivnog društva u Ukrajini.
