Dobrotvorna organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopćila je da je u proteklih 50 godina broj divljih životinja širom svijeta opao za 73 posto, što predstavlja katastrofalni gubitak. Direktorka WWF-a u Velikoj Britaniji Tanja Stil izjavila je da zbog gubitka netaknute prirode mnogi ekosistemi su na ivici veoma opasnih prelomnih tačaka, uključujući mnoga staništa, od Amazona do koralnih grebena.

„Izveštaj o živoj planeti“ (Living Planet Report), koji je objavila WWF, zasnovan je na indeksu koji prati više od 5.000 ptica, sisavaca, vodozemaca, gmizavaca i riba tokom pet decenija. Veliki uzrok opadanja vrsta je ljudski uticaj, sa 60 posto rečnih ružičastih delfina u Amazonu izumrlo zbog zagađenja i rudnika.

Profesor ekologije na Univerzitetu u Redingu, koji nije povezan sa izveštajem, Tom Oliver, izjavio je da su ovi podaci zabrinjavajući i ukazuju na globalni kolaps biodiverziteta. Glavni autor izveštaja i naučni savjetnik WWF-a Majk Beret istakao je da ljudskim djelovanjem, posebno načinom na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, sve više gubimo prirodna staništa.

Ovaj izvještaj dolazi u trenutku kada se svjetski lideri pripremaju za Konferenciju Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu u Kolumbiji, gdje će razgovarati o koracima koje treba preduzeti kako bi se obnovila priroda. Prema WWF-u, hitne akcije su neophodne kako bi se zaustavio dalji opadanje divljih životinja i sačuvala priroda.

Širom svijeta postoji nekoliko faktora koji doprinose opadanju broja divljih životinja. Gubitak staništa usljed urbanizacije, krčenja šuma i poljoprivrede, kao i klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju za mnoge vrste. Također, ilegalan lov, ribolov, zagađenje voda i tla, kao i invazivne vrste također imaju značajan uticaj na populacije divljih životinja.

Prema studiji WWF-a, širom svijeta postoji više od milion vrsta na ivici izumiranja, uključujući tigrove, slonove, kitove i mnoge druge divlje životinje. Promjene u okolini i klimatske promjene su također uzroci sve većeg broja konflikata između ljudi i divljih životinja, što dodatno destabilizira njihove populacije.

Očuvanje biodiverziteta i zaštita divljih životinja zahtijeva globalnu akciju i saradnju međunarodnih organizacija, vlada, i pojedinaca. Edukacija o važnosti očuvanja prirode, promocija održivih praksi u poljoprivredi i šumarstvu, kao i smanjenje zagađenja i degradacije staništa su ključni koraci ka očuvanju divljih životinja i biodiverziteta.

WWF nastavlja da radi na zaštiti prirode i divljih životinja širom svijeta kroz programe očuvanja, istraživanja i edukacije. Organizacione kampanje, projekti reintrodukcije ugroženih vrsta, kao i rad na stvaranju zaštićenih područja su važni koraci ka očuvanju prirode i promociji održivijeg načina života.

Ukratko, trend opadanja broja divljih životinja širom svijeta je alarmantan i zahtijeva hitnu akciju kako bi se zaustavio dalji gubitak biodiverziteta. Sa sve većim pritiscima ljudske aktivnosti na prirodu, potrebno je promijeniti način na koji se odnosimo prema okolini i divljim životinjama kako bismo sačuvali prirodne ekosisteme i resurse za buduće generacije.