Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog reagovalo je na najavu Zaštitnika građana Zorana Pašalića o pokretanju postupka ocene ustavnosti odredbi Zakona o rodnoj ravnopravnosti koje se odnose na upotrebu rodno senzitivnog jezika.

Iz Ministarstva su istakli da je Zaštitnik građana imao dva predstavnika u Posebnoj radnoj grupi prilikom izrade Nacrta Zakona, te da se oni nisu usprotivili odredbi o rodno osetljivom jeziku. Takođe, ni u prilogu Zaštitnika građana tokom javnih konsultacija nije bilo sadržanih primedbi ili sumnji o protivustavnom sadržaju teksta zakona.

Ministarstvo je također odbilo predlog Zaštitnika građana da se u finalnu verziju teksta unese pojam „rodni identitet“, na čemu je Zaštitnik građana u pomenutom mišljenju najviše insistirao. Vlada Republike Srbije je usvojila Predlog Zakona o rodnoj ravnopravnosti 22. aprila 2021. godine sa 14 glasova za i jedan protiv, a Narodna skupština je usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti glasovima 163 narodnih poslanika za i 10 protiv.

Ministarstvo navodi da se Zaštitnik građana od tada nije oglašavao, niti je našao za shodno da to učini ni u 2023. godini, kada su se zahuktale diskusije u javnosti o primeni rodno osetljivog jezika, iako je inicijativa za uvođenje nediskriminativnog govora potekla iz ove institucije. Također podsećaju da je 2010. godine Zaštitnik građana objavio Uputstvo za standardizovan nediskriminativni govor i ponašanje.

Iz Ministarstva poručuju da je Pašalić obavlja svoju funkciju u drugom mandatu, a jedna od njegovih nadležnosti je rodna ravnopravnost, i smatraju da je bilo dovoljno vremena da se upozna sa delokrugom svog rada i dokumentima koja izlaze iz njegove institucije, te da kao rukovodilac nezavisnog instituta doprinese unapređenju oblasti zaštite prava žena, a ne da im to pravo osporava.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić je u sredu najavio da će pokrenuti postupak ocene ustavnosti odredbi Zakona o rodnoj ravnopravnosti koje se odnose na upotrebu rodno senzitivnog jezika.

U celoj ovoj situaciji, važno je razumeti stavove i argumente svih učesnika kako bi se donela informisana odluka o spornim odredbama zakona o rodnoj ravnopravnosti. Također je bitno objektivno analizirati mišljenja najviših zvaničnika kako bi se shvatila perspektiva svih strana. Kroz ovakav transparentan proces, moguće je postići rešenje koje odražava interese i prava celokupnog stanovništva.