Kalendar koji su Srbi koristili stoljećima
Za sve one koji smatraju da trenutno živimo u dvijetisućitim godinama, postavlja se pitanje – zašto na kuli Smederevske tvrđave piše da je sagrađena 6938. godine? Ili zašto postoje zapisi da se Kosovska bitka odigrala 6897. godine? Odgovor na ova i još mnoga druga pitanja leži u kalendaru koji su Srbi nekada koristili.
Pitanje usklađivanja kalendara koje se povremeno pokrene u srpskoj javnosti zapravo je priča stara vjekovima. Srpski kalendar je najstariji kalendar u poznatoj povijesti. Prema njemu, godine su se brojale od Velikog potopa, odnosno „postanka svijeta 1. rujna 5508. godine prije rođenja Isusa“. Prema ovom kalendaru, ovo nije 2024., nego 7532. godina.
Nije samo „Srpski kalendar“ koji smatra da ovo nije 2024. godina. Drugi narodi su također koristili različite kalendare tijekom svoje povijesti. Primjerice, Jevrejski kalendar broji 5784. godinu, Kineski kalendar 4721., Islamski kalendar 1442., a Lunarni kalendar (koji se koristi u Mijanmaru) 1386.
Ovaj kalendar su koristili mnogi narodi, a posebno Vizantinci. Međutim, srpska „varijanta“ je posebna po tome što uz to što ima naznake da je starija od naseljavanja Slovena na ovim prostorima, jedina zabilježava datum u formaciji – godina-mjesec-dan i ima samo dva godišnja doba – ljeto i zimu (ili prema narodnom vjerovanju – Đurđevdan i Mitrovdan).
Vrijeme je ovim kalendarom službeno mjereno od vremena Svetog Save kada je postao službeni kalendar Srpske pravoslavne crkve. Od tada, svi dokumenti, nadgrobni spomenici, povelje, današnji spomenici kulture… vremenski su određivani prema njemu. Najstariji sačuvani dokumenti koji potvrđuju upotrebu ovog kalendara su Studenički tipik iz 1195. (6703. godina) i Karejski tipik Svetog Save iz 1199. godine (6707.).
Najupečatljiviji dokaz o korištenju ovog kalendara je kula u Smederevskoj tvrđavi. Prevod natpisa na jednoj od kula unutrašnjeg „Malog“ grada kaže: „Hristu Bogu blagoverni despot Đurađ, gospodin Srbljem i pomorju zetskom. Naredbom njegovom sazida se ovaj grad u godini 6938 (1430).“
Nakon ovog perioda, Srbi su prihvatili julijanski kalendar, a 1919. godine i gregorijanski. Napuštanjem „starog“ kalendara u Srbiji je otvoreno „kalendarsko pitanje“ i rasprave koje traju i danas.
U zaključku, kalendar koji su Srbi koristili stoljećima ima bogatu povijest i zanimljivosti koje nas podsjećaju na raznolikost i složenost kalendarskih sustava diljem svijeta. Saznanje o ovom starom kalendaru doprinosi razumijevanju povijesti i tradicije srpskog naroda, te nas podsjeća da je vrijeme relativan pojam koji je oblikovan kroz različite kulturološke i povijesne kontekste.
