Donald Tramp je ponovno izabran za predsjednika i izrazio je interes za preuzimanje kontrole nad Grenlandom i Panamskim kanalom. Grenland, poluautonomna teritorija Danske, bogat je prirodnim resursima poput minerala, nafte i plina te ima ogroman led koji, ako se otopi, može podići nivo mora za 7,4 metra. Također, Grenland utječe na klimatske uvjete i oluje diljem svijeta.
SAD su već dugo zainteresirane za Grenland zbog njegove strateške geografske pozicije te resursa koje nudi. Tramp tvrdi da je Grenland potreban radi nacionalne sigurnosti i da bi Danska trebala odustati od svojih prava na to ostrvo. Međutim, danska premijerka Mete Frederiksen ne vjeruje da će SAD koristiti vojnu ili ekonomsku moć kako bi preuzeli kontrolu nad Grenlandom te ističe da Grenland nije na prodaju.
Što se tiče Panamskog kanala, Tramp tvrdi da su SAD nepravedno tretirane jer se naplaćuju više cijene za brodove koji prolaze kroz kanal nego za brodove drugih zemalja. On tvrdi da Kina faktički preuzima kontrolu nad kanalom te da bi SAD trebale ponovno preuzeti vlast nad njim. Međutim, panamski predsjednik Hose Raul Mulino tvrdi da svaki kvadratni metar kanala pripada Panami i tako će ostati.
Tramp nije dao puno detalja o tome kako bi mogao realizirati svoje planove za proširenje američkog prisustva, ali je sugerirao da bi mogao uvesti tarife Danskoj ako odbije njegovu ponudu za kupovinu Grenlanda. To bi moglo otežati situaciju danskim kompanijama, posebno proizvođačima lijekova poput Novo Nordiska. Esvar Prasad, profesor trgovinske politike, smatra da bi Trampova administracija mogla prilagoditi tarife kako bi ciljala proizvode danskih proizvođača, bez obzira na to gdje se proizvode.
U zaključku, Donald Tramp je izrazio interes za preuzimanje kontrole nad Grenlandom i Panamskim kanalom radi nacionalne sigurnosti i ekonomskih interesa SAD-a. Međutim, postoji otpor od strane danske premijerke i panamskog predsjednika, te je pitanje hoće li Tramp uspjeti ostvariti svoje planove.