U utorak je područje Zadra pogodio zemljotres magnitude 4,8 po Rihteru, što je izazvalo zabrinutost među stanovništvom. Hrvatski seizmolog Krešimir Kuk komentarisao je ovaj događaj, naglašavajući da se radi o seizmički aktivnom području. On je podsetio na sličan zemljotres koji se dogodio 2020. godine, koji je bio jednake jačine, kao i na slabiji potres iz 2022. godine. Ovi podaci sugerišu da se na tom terenu može očekivati slična seizmička aktivnost i u budućnosti.
Kuk je istakao da je ovaj potres bio snažan i da se osetio na širokom području. Ipak, naglasio je da se dogodio u Velebitu, što je geografski teren koji može biti povoljniji za zemljotrese. Prema njegovim rečima, Velebit je podložan manjim amplifikacijama, što znači da se osnovni potresni tresak ne pojačava u tolikoj meri kao u nekim drugim područjima. Ova karakteristika terena može značajno smanjiti razorne posledice zemljotresa.
Zemljotresi su prirodni fenomeni koji se javljaju usled nagomilavanja napetosti u Zemljinoj kori, kada se nagomilani stres oslobađa u obliku seizmičkih talasa. Na različitim tipovima terena, efekti zemljotresa mogu drastično varirati. Kuk je objasnio da potres slične magnitude može biti znatno razorniji na stjenovitim ili gustim urbanim područjima zbog amplifikacije seizmičkih talasa. U takvim slučajevima, zgrade i infrastruktura mogu biti znatno oštećeni, dok na otvorenim i manje naseljenim terenima posledice mogu biti znatno manje.
Seizmolozi često koriste istorijske podatke kako bi predvideli buduće seizmičke aktivnosti. Kuk je napomenuo da se na osnovu prethodnih potresa u zadarskom području može pretpostaviti da će slični događaji biti česti. Ova saznanja su bitna za pripremu i planiranje odgovora na moguće buduće potrese. Preporučuje se da lokalne vlasti i građani budu svesni rizika od zemljotresa i da preduzmu odgovarajuće mere zaštite.
Pored toga, seizmolozi preporučuju edukaciju stanovništva o pravilnom ponašanju tokom zemljotresa, kako bi se smanjili rizici od povreda i materijalnih šteta. Informisanje i obuka građana o tome kako se ponašati u trenutku potresa, kao i kako pripremiti domove za eventualne potrese, može biti ključno za smanjenje posledica.
Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, što znači da je izložena riziku od zemljotresa. U poslednjim decenijama, zemljotresi su postali sve učestaliji, a ova pojava se ne može predvideti sa potpunom sigurnošću. U tom smislu, važno je da se stanovnici, posebno u područjima kao što je Zadar, pripreme na moguće potrese.
Osim fizičke pripreme, važno je raditi i na unapređenju infrastrukture. Zgrade treba projektovati tako da budu otpornije na zemljotrese, koristeći savremene tehnologije i materijale. Takođe, postojeći objekti bi trebali biti podvrgnuti revizijama i eventualnim sanacijama kako bi se povećala njihova otpornost.
U zaključku, zemljotres magnitude 4,8 koji je pogodio Zadar je podsetnik na prirodne opasnosti koje nas okružuju. Seizmolozi kao što je Krešimir Kuk igraju ključnu ulogu u razumevanju ovih fenomena i pružanju informacija koje mogu pomoći u očuvanju života i imovine. Edukacija stanovništva i unapređenje infrastrukture su neophodni koraci ka smanjenju rizika od zemljotresa u budućnosti. S obzirom na istorijske podatke i trenutnu seizmičku aktivnost, važno je ostati budan i spreman na sve izazove koje priroda može doneti.
