Moždani udar je često smrtonosan događaj koji zahteva brzu reakciju. Prepoznavanje simptoma može biti ključno za spasavanje života. Disfagija, odnosno otežano gutanje, može biti jedan od suptilnijih simptoma moždanog udara. Ova komplikacija može uzrokovati nelagodnost u grlu ili grudima, a hrana može ostati zaglavljena u jednjaku. Ovo može biti znak da je došlo do moždanog udara, iako se to može lako zanemariti.
Simptomi disfagije mogu uključivati kašalj ili gušenje prilikom jela ili pića, osećaj vraćanja hrane kroz nos, osećaj hrane zaglavljene u grlu ili grudima, ili promenu glasa tokom obroka. Problemi sa žvakanjem hrane takođe mogu dovesti do drugih zdravstvenih komplikacija kao što su gubitak težine, dehidracija i infekcije grudnog koša.
Ponekad se simptomi moždanog udara mogu brzo povući, što može ukazivati na prolazni ishemijski napad (TIA), poznat i kao „mini-moždani udar“. Iako se simptomi mogu privremeno povući, ova situacija zahteva hitnu medicinsku intervenciju kako bi se sprečio novi moždani udar.
Ostali mogući simptomi moždanog udara mogu uključivati potpunu paralizu dela tela, iznenadan gubitak ili zamućenje vida, vrtoglavicu, konfuziju, poteškoće u razumevanju govora drugih, probleme s ravnotežom i koordinacijom, iznenadnu i jaku glavobolju, ili gubitak svesti. Rano prepoznavanje ovih simptoma i brza reakcija mogu spasiti život osobe koja je pogođena moždanim udarom.
Najvažnije je odmah pozvati hitnu pomoć kada primetite bilo kakve simptome moždanog udara kod sebe ili kod nekog drugog. Vrijeme je ključno kada je u pitanju tretiranje moždanog udara, i što pre osoba dobije potrebnu medicinsku pomoć, veće su šanse za preživljavanje i oporavak.
U Hrvatskoj se svake godine oko 10.000 ljudi suočava s moždanim udarom. To je drugi vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, iza srčanih bolesti. Rizik od moždanog udara povećava se s godinama, visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, hiperlipidemijom, pušenjem, nepravilnom ishranom i prekomernom težinom.
Preventivne mjere kao što su zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, smanjenje konzumacije alkohola, prestanak pušenja, kontrola krvnog pritiska, dijabetesa i visokog holesterola, mogu smanjiti rizik od moždanog udara. Redovne medicinske preglede i praćenje povišenog krvnog pritiska ili drugih faktora rizika takođe su važni za prevenciju moždanog udara.
Ranije dijagnosticiranje i početak sa tretmanom može pomoći u ograničavanju oštećenja mozga i poboljšanju prognoze za oporavak. Liječenje moždanog udara obično uključuje lijekove koji mogu otvoriti začepljenu arteriju i smanjiti oštećenje mozga, kao i rehabilitacijski program koji može pomoći pacijentu da se oporavi od posledica moždanog udara.
Važno je podići svijest o simptomima moždanog udara i važnosti brze reakcije kako bi se spasli životi i smanjila stopa smrtnosti od ove opasne bolesti. Edukacija i informisanje javnosti o rizicima moždanog udara, simptomima i preventivnim mjerama mogu pomoći u sprječavanju ovog ozbiljnog zdravstvenog problema.
Kara Pajper, dvadesetrogodišnja studentkinja, uspela je da preživi moždani udar zahvaljujući brzom reagovanju hitne pomoći i adekvatnom medicinskom tretmanu. Sada se aktivno bori protiv posledica moždanog udara i upozorava druge na važnost prepoznavanja simptoma i brze reakcije.
Moždani udar može zadesiti bilo koga, bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Važno je biti informiran o simptomima i preventivnim mjerama kako bi se zaštitila sopstvena i tuđa sigurnost. Brza reakcija i adekvatna medicinska intervencija mogu spasiti život osobe koja je pogođena moždanim udarom. Važno je podići svijest o ovoj ozbiljnoj bolesti i educirati ljude o tome kako reagovati u slučaju sumnje na moždani udar.
